Ua tu'uina atu e saienitisi i le au faifa'ato'aga fa'ato'aga a Ausetalia le avanoa e auai ai i se polokalame fa'ata'ita'iga su'esu'e e $6.4M e fesoasoani ai i alamanuia e fa'afetaui i suiga o le tau.
O le tu'uina atu e ala i le Hort Innovation ma ta'ita'ia ma fa'atupe fa'atasi e le Tasmanian Institute of Agriculture (TIA), fa'atasi ai ma le lagolagosua a pa'aga a le atunu'u ma fa'ava-o-malo, o le poloketi e lima tausaga o lo'o fa'amoemoe e fa'atupula'ia le gaosiga o fa'ato'aga malulu i le 20 pasene.
O loʻo faʻatulagaina nofoaga faʻataʻitaʻi i Tasmania, ma o le a faʻatulagaina e le au suʻesuʻe ni faʻataʻitaʻiga e talafeagai i vaega malulu o le tau e pei o saute-sisifo Ausetalia Ausetalia, Adelaide Hills, South-East Victoria ma nofoaga maualuluga o New South Wales ma Saute. - Kuiniselani Sasae.
Na saunoa le Ofisa Sili o Pulega a Hort Innovation, Brett Fifield, o le sini o le suʻesuʻeina lea o suiga o galuega e manaʻomia ona faia i faʻatoʻaga i itulagi eseese e ausia ai le maualuga o le gaosiga e faʻatatau i le faʻalavelave o le tau.
“O lenei poloketi e fa'atatau i le mauaina o le au faifa'ato'aga i taunu'uga sili ona lelei o le gaosiga," o lana tala lea.
“O le a va’ava’ai tagata su’esu’e i le fa’atonutonuina o le eleele ma’ale’ale, fa’aoga tatau ma le suavai. O la'au e fua tele e mafai ona vave tauina ina ia fa'ateleina tupe maua, ma le fa'atuina o si'osi'omaga puipuia o fa'ato'aga e maua ai si'osi'omaga mautu, fa'ama'i ma fa'ama'i e fa'amuamua atili."
O le polokalame o le a aofia ai vaega eseese, e aofia ai pi, pateta, pyrethrum, fatu fualaau faisua, cherry ma berry gaosiga. Pa'aga fa'apisinisi fa'atasi o Bejo, Potatoes NZ, Simplot, Premium Fresh, Scottish Society for Crop Research, Botanical Resources Australia, Reid Fruits, Hansen Orchards, Costa Group, Driscoll's Australia, South Pacific Seeds and Fruit Growers Tasmania ma sao mai Ausetalia. Malo.
TIA Horticulture Center Leader, Dr Nigel Swarts, fai mai o tagata gaosi oloa i le vaega o faʻatoʻaga o loʻo faipaʻaga e faʻatalanoaina faʻafitauli ogaoga ma lamatiaga e fesoʻotaʻi ma fesuiaiga o le tau ma le maualuga o le vevela ma timuga.
“I suiga o le tau, e mafai ona tatou fa'amoemoeina le vevela o le vevela e mafua ai le fa'aletonu o fua o pi ma pateta. Mo fuala'au 'aina e pei o sieli, o lo'o i ai le fa'amata'u o le vave ona matua ma fa'amoemoe e fa'atupula'ia le faitau aofa'i o fa'ama'i. O le tulaga lelei o mea'ai e tusa ai ma suka, acids, po'o le malosi o le antioxidant o le a suia foi, ma a'afia ai taunuuga lelei o fualaau aina," o lana tala lea.
"E taua tele le faia o lenei suʻesuʻega i le taimi nei e tuʻuina atu ai i le au faifaatoʻaga le poto, meafaigaluega, ma le mautinoa e teu faʻafaigaluega ma faʻalauteleina le faʻalauteleina i le lumanaʻi.
"O a matou paaga faʻapisinisi o ni sui faʻapitoa o le 'au o le a fesoasoani ia i matou e faʻamalamalamaina fesili suʻesuʻe ma atinaʻe le polokalame i luga o le eleele e faʻamautinoa ai e matua talafeagai mo pisinisi."
Fai mai le Pule Sili o le Fruit Growers Tasmania Peter Cornish, o lo'o fa'atupula'ia le su'esu'eina ma fa'aufaafaigaluegaina e le alamanuia i faiga fa'ato'aga puipui e pulea ai lamatiaga o le tau, ma e le'i i ai lava se mana'o tele mo le galulue fa'atasi e foia fa'afitauli o lo'o feagai ma le au faifa'ato'aga.
"O le Tasmanian's e masani lava ona vave faʻaaogaina lenei tekinolosi, aemaise lava i le vaega o berry lea na matou vaʻaia ai lenei tekinolosi e mafai ai ona latou pulea le fesuiaiga o le tau, faʻaitiitia le lamatiaga, faʻateleina le faʻalagolago i fualaʻau, ma faʻamalosia le tuputupu aʻe o pisinisi ma taunuuga o galuega.
"E ala i lenei poloketi, e mafai ona tatou vaʻavaʻai i le gafatia mo alamanuia e maua ai ni meafaigaluega taua e fesoasoani ia i latou e faʻailoa faaiuga o gaosiga. E le mafai ona oo mai lenei poloketi i se taimi sili atu ona taua.”
E ala i aso fa'ata'ita'i fa'ato'aga ma a'oa'oga, o le a mafai ona maua nofoaga fa'ata'ita'i e le au faifa'ato'aga. O su'esu'ega uma o le poloketi o le a fa'aavanoaina i le alamanuia e ala i puna'oa e pei o pepa o fa'amatalaga, webinars ma mataupu su'esu'e.
E fa'amalosia le au fa'ato'aga i vaega malulu o le tau ina ia fa'afeso'ota'i Dr Nigel Swarts i le TIA.
O lenei poloketi o loʻo tuʻuina atu e ala i le Hort Innovation's Hort Frontiers fuafuaga faʻapaʻaga. Hort Frontiers fa'afaigofie le galulue fa'atasi, su'esu'ega suiga ma atina'e e lagolago ai fa'ato'aga i le 2030, ma tua atu. O le TIA ose pisinisi fa'atasi a le Iunivesite o Tasmania ma le Malo o Tasmania.
O se punavai: https://www.utas.edu.au