O le mea e tupu i lalo o le eleele i le fanua sana e faigofie ona le amanaiaina, ae o le fausaga aʻa o sana e mafai ona faia se sao taua i le mauaina o le vai ma meaʻai, e aʻafia ai le faʻapalepale o lamala, faʻaoga lelei o le suavai, ma le faʻaauau. Afai e mafai e le au faifaatoʻaga ona faʻamalosia aʻa sana e ola i lalo i se maualuga maualuga, e ono mafai e le faʻatoʻaga ona maua punaoa taua i totonu o le eleele.
O se laasaga muamua i lena sini o le aʻoaʻoina lea o kenera o loʻo aʻafia i le gravitropism, aʻa tuputupu aʻe e tali atu i le kalave. I se suʻesuʻega fou na lomia i le Taualumaga a le National Academy of Sciences, Saienitisi a le Iunivesite o Wisconsin, i le galulue faatasi ma tagata suʻesuʻe i le Iunivesite o Ilinoi. fa'ailoa ni kenera fa'apea i sana ma le la'au fa'ata'ita'i Arabidopsis.
Pe a fuli le fatu o lo'o ola i lona itu, o nisi a'a e fa'afuase'i ona liliu i le kalave, a'o isi a'a e fa'asolosolo lemu. Na faʻaogaina e le au suʻesuʻe auala faʻapitoa e vaʻaia ai le vaʻaia o eseesega i le aʻa o le gravitropism i le faitau afe o fatu ma tuʻufaʻatasia na faʻamatalaga ma faʻamatalaga faʻavae mo fatu taʻitasi. O le fa'ai'uga na fa'ata'atia ai tulaga fa'apea o kenera kavitropism i le genome.
O le faafanua na maua ai le au suʻesuʻe i le pitonuu saʻo i le genome - itulagi o nai selau kenera - ae o loʻo mamao lava mai le faʻamalamalamaina o kenera patino mo le gravitropism. O le mea e lelei ai, sa i ai sa latou meafaigaluega e mafai ona fesoasoani.
"Talu ai sa matou faia muamua le faʻataʻitaʻiga tutusa ma le laʻau Arabidopsis e vavalalata mamao, na mafai ai ona matou faʻafetaui kenera i totonu o vaega talafeagai o le genome i ituaiga uma e lua. O su'esu'ega tulitatao na fa'amaonia ai le fa'asinomaga o kenera e fa e suia ai a'a gravitropism. O faʻamatalaga fou e mafai ona fesoasoani ia i tatou e malamalama ai pe faʻafefea ona faʻaogaina e le kalave le fausaga o aʻa, "o le tala lea a Edgar Spalding, polofesa i le Matagaluega o Botany i le Iunivesite o Wisconsin ma le tusitala o le suʻesuʻega.
Matt Hudson, polofesa i le Matagaluega o Crop Sciences i le Iunivesite o Ilinoi ma le suʻesuʻega-tusitala, faaopoopo mai, "Na matou vaʻavaʻai i se uiga e leʻi suʻesuʻeina i le sana e taua mo le tele o mafuaʻaga, aemaise lava i le tulaga o suiga o le tau. . Ma sa matou faia e ala i le faia o le eseesega o le evolusione i le va o laau e aoga mo i matou.
Corn ma Arabidopsis, o se tamaʻi sinapi o loʻo faʻamatalaina e tagata suʻesuʻe meaola, na tutupu pe a ma le 150 miliona tausaga le va i le talafaasolopito o le evolusione. Fai mai Hudson, e ui ina tutusa uma ituaiga o laau toto, ae o kenera e pulea ai e foliga mai ua fenumiai i totonu o le genome i le aluga o taimi. O le mea lena ua aliali mai o se mea lelei mo le faʻaititia o kenera masani.
I ituaiga vavalalata vavalalata, o kenera e masani ona laina i luga o le faasologa tutusa i le genome (faataitaiga, ABCDEF). E ui lava atonu e iai ia kenera e tasi i ituaiga e vavalalata, o le faasologa o kenera i le itulagi o lo'o fa'afanua ai uiga e le fetaui (fa'ata'ita'iga, UGRBZ). Ina ua uma ona iloa e le au suʻesuʻe le mea e suʻe ai i genome taʻitasi, o faʻasologa o kenera e le fetaui na mafua ai ona faʻaalia kenera masani (i lenei tulaga B).
"Na ou manatu e manaia tele le mafai ona tatou iloa kenene semanu tatou te le mauaina i se isi itu e ala i le faʻatusatusaina o vaʻaiga genomic i ituaiga laau e le fesootai," o le tala lea a Hudson. "Matou te matua mautinoa lava o latou kenera saʻo pe a latou oso saʻo mai lenei suʻesuʻega, ae na faʻaalu e le vaega a Spalding le fitu pe valu tausaga e maua ai faʻamaumauga mautu olaola e faʻamaonia ai latou te faia, ioe, o loʻo faia se sao i le gravitropism. I le faia o lena mea, ou te manatu ua matou faʻamaonia le auala atoa i le lumanaʻi, e mafai ona e faʻaogaina lenei metotia mo le tele o phenotypes eseese.
Fa'ailoa e Spalding o le metotia atonu na sili ona manuia ona o fua sa'o sa faia i se si'osi'omaga masani.
"E masani lava, o tagata suʻesuʻe maisa latou te fuaina o latou uiga fiafia i se fanua, ae o tagata suʻesuʻe Arabidopsis e masani ona faʻatupu a latou laau i totonu o potu tuputupu aʻe," o lana tala lea. "Na matou fuaina le aʻa o le gravitropism phenotype i se auala sili ona pulea. O nei fatu na ola i luga o se petri plate, ma o le suʻega e na o ni nai itula, e ese mai i uiga e mafai ona e fuaina i le lalolagi moni e avanoa i ituaiga eseese uma.
E tusa lava pe mafai ona fuaina uiga i se siosiomaga masani, e le o uiga uma e avea ma sui lelei mo lenei metotia. O lo'o fa'amamafaina e le au su'esu'e uiga o lo'o fesiligia e tatau ona fa'avae i galuega fa'avae o la'au, fa'amautinoaina o lo'o iai fo'i genes anamua i ituaiga e le fesootai.
"Gravitropism atonu e sili ona mafai ona suʻesuʻeina e ala i lenei auala aua o le a avea ma ki i le faʻapitoa faʻapitoa o taʻaloga ma aʻa ina ua maeʻa le nofoia o fanua," o le tala lea a Spalding.
Fai mai Hudson o le gravitropism o le a avea ma ki i le nofoia o se laufanua ese, faʻapea foi.
"E fiafia le NASA i le totoina o fualaʻau i luga o isi paneta poʻo le vanimonimo ma e tatau ona latou iloa mea e tatau ona e faʻatupuina e fai ai lena mea," o lana tala lea. "O laʻau e matua faʻafefeteina e aunoa ma le kalave."
O le tala, “Leveraging orthology within maize and Arabidopsis QTL to identify genes affecting natural variation in gravitropism,” ua lomia i le Taualumaga a le National Academy of Sciences [DOI: 10.1073/pnas.2212199119]. O le su'esu'ega na fa'atupeina e le National Science Foundation.
O le Matagaluega o Fa'asaienisi Fa'ato'aga o lo'o i le Kolisi o Fa'ato'aga, Tagata Fa'atau ma Si'osi'omaga i le Iunivesite o Illinois Urbana-Champaign.
O se punavai: https://www.sciencedaily.com