O faʻalapotopotoga faʻalesiosiomaga ma tagata nofoia e tetee i le faʻaaogaina o fanua o Odemira ma punaoa vai mo greenhouses.
Odemira, Potukale – A o nofo i totonu o lona fale i se nuu pa'epa'e o lo'o i totonu o mauga ta'avale malie o Alentejo, e fiafia Inácia Cruz e 92 tausaga le matua e toe tomanatu i taimi faigofie.
“Sa mauoa lenei itulagi i falaoa,” o lana tala lea ma le faanoanoa. “O le a matou gaosia le suāuu olive, cereals ma cork. Matou te le tau fa'atau ni mea mai fafo. Sa matou totoina a matou lava meaai ma sa fesoasoani le tasi i le isi.”
I le tele o tausaga, na ia vaaia ai se suiga tele o le laufanua o Odemira, o se nuu i tua i le itu i saute sisifo o Alentejo.
I le 1960s, na fausia ai se faatanoa i lalo o le pulega a Estado Novo, faatasi ai ma folafolaga e faapea o le vai o le a atiina ae ai faatoaga ma faaleleia ai le gaosiga i le nofoaga matutu. O le faatanoa sa faaigoa i le nuu o Inácia, Santa Clara.
E ui ina suia e nisi o faifaato'aga le fa'ato'aga masani o fanua saito, mutia ma fanua gaogao i fuala'au fa'asusu, ae na'o le fa'ai'uga o le 1980s na fa'ato'a ai fa'ato'aga fa'apisinisi, fa'atasi ai ma le fa'atuina o le selau hectares o fuala'au greenhouses e le milionea Farani faipisinisi Thierry Roussel. .
'O greenhouses a Farani'
“O nisi o oʻu tuaoi na faigaluega ai i inā, i fale mataʻutia a le tagata Farani, ae na paʻu le pisinisi ma e leʻi totogia lava i latou i totogi na latou nofo aitalafu ai,” o le tala lea a Inácia.
E oo lava i fesoasoani mai le Iuni a Europa ma tupe mai le setete o Potukale ma se faletupe a le setete, o le 550-hectare (1,359-eka) greenhouses na gau i na o ni nai tausaga, ma faaiuina i le $30m tupe leiloa.
Na sola ese Roussel mai Potukale, ma tuu ai ana aitalafu, o le eleele na tumu i palasitika ma le palapala na afaina i le tele o le faaaogaina o fualaau faasaina.
Ae i le 18 tausaga talu ai, ua toe amata faʻafaigaluegaina kamupani mai fafo i Odemira, liliu le itulagi i se nofoaga mo faʻatoʻaga faʻatoʻaga faʻatoʻaga.
O le tau malulu o le itulagi, lea e mafai ai ona umi le tuputupu aʻe o vaitau, na amata toe faʻatosinaina le tele o tagata gaosi berry i le 2004, ina ua faʻatūina e le kamupani Amerika Driscoll's, le kamupani sili ona tele i le lalolagi o loʻo i ai le pule faʻapitoa o laau pateni, e fafaga ai le manaʻo tuputupu aʻe o Europa mo vine fou. .
O le maua o fanua, vai mai le vaituloto o Santa Clara ma le faitau miliona o Euro i fesoasoani tau faatoaga a le EU na faaosofia ai le tele o oloa auina atu i fafo lea na vaaia ai le faatupulaia o le faatauina atu e Potukale o vine i le 10 tausaga talu ai, ma aumaia ai le tusa ma le 250 miliona euros ($242m) i le 2020.
E sili atu i le 90 pasene o vine e gaosia e auina atu i matu i nofoaga e pei o Peleseuma, Farani, Siamani, Netherlands, Scandinavia, ma le Malo Tele.
Ua matua iloa lelei e Inácia le fa'aleagaina o tu ma aga masani a le itulagi o le totoina o mea'ai, e fa'avae i luga o se fa'ata'ita'iga silvopastoral anamua lea e tu'ufa'atasia ai oak ma la'au 'aina ma fa'ato'aga ma lafumanu.
”O lea ua maasiasi, ua le mafai ona matou fafagaina i matou lava. E tatau ona matou faaulufale mai saito e fai ai a matou lava falaoa,” o le muimui lea a Inácia ma le le fiafia, ma aloese mai le faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻamanuiaina maketi faavaomalo nai lo gaosiga faʻalotoifale gafataulimaina.
Fai mai a ia, o lona uiga foi o se suiga o sootaga lautele.
“Sa tele atu le agalelei muamua. Faʻaitiitia le matapeʻapeʻa, faʻaitiitia le lotoleaga."
Manuia o meaola eseese
E ui o le nuu o Inácia e lata ane i se faatanoa e sapalai ai le au fai vine, ae o le tele o greenhouses ua faatuina e le talafatai, i totonu o Southwest Alentejo ma Vicentine Coast Natural Park, o se nofoaga autu mo meaola eseese.
”[Southwest Alentejo] o se tasi o faasao o le natura sili ona taua i Europa ma gataifale vao vao,” o le tala lea a Paula Canha, o se tagata suʻesuʻe i meaola o loʻo tuʻuina atu le tele o lana galuega i le suʻesuʻeina o meaola tulaga ese o le itulagi ma meaola faʻapitoa.
I le 1988, Southwest Alentejo na fa'avasegaina o laufanua puipuia. I le 1995, na avea ma paka faanatura ma aofia ai i Europa Natura 2000 fesoʻotaʻiga o nofoaga puipuia mo nofoaga e seasea ma lamatia.
Peita’i, ua te’ena e kamupani fa’ato’aga o lo’o fa’agaioia i lea nofoaga le tele o a’afiaga o a latou pisinisi i le si’osi’omaga, ma fai mai o le fa’asusu o le vai na fa’atuina e le vai e muamua atu i le paka ma e tatau ona ave le fa’amuamua nai lo le fa’asaoina o le natura.
“E taua le fa’ato’aga, ae e tatau ona iai ni tapula’a. E tatau ona tatou maua se paleni i le va o le gaosiga o meaʻai ma le faʻasao, ”o le tala lea a Canha.
O fale lanumeamata e sili atu i le 1,700 hectares (4,200 eka) o le paka faanatura. I le 2019, na faʻamaonia ai e le malo se iugafono e faʻataga ai le nofoaga e mafai ona faʻatuina ai greenhouses e oʻo atu i le 40 pasene o se faʻatoʻaga faʻatulagaina sone i totonu o le paka, faʻatagaina nofoaga o loʻo ufiufi greenhouses e toetoe lava faatolu i le 4,800 hectares (11,861 eka).
E tusa ai ma Canha, o se tasi o faʻafitauli autu o le leai o se tulafono manino ma le faʻamalosia tulafono.
“E toetoe lava a leai ni asiasiga, e tele naua le le amanaia e pulega a le lotoifale. Mo le tele o tausaga sa i ai a matou kamupani e solia le tulafono e aunoa ma se faʻasalaga, ”o lana tala lea.
O le Matagaluega o Siosiomaga a Portugal ma le pulega o paka e leʻi tali atu i le tele o talosaga a Al Jazeera mo se faʻamatalaga i le aʻafiaga o faʻatoʻaga malosi i totonu o le nofoaga puipuia. Na musu le pulenuu o Odemira e faatalanoaina.
Faia auala mo greenhouses
E tusa ai ma le au suʻesuʻe o meaola ma tagata faʻasao, o le faʻatoʻaga malosi o le monoculture e faʻalagolago i le faʻaogaina o vailaʻau faʻatoʻaga, ma le faʻavaeina o greenhouses kamupani o loʻo faʻasaʻoina le eleele, faʻafefe le palapala ma ufiufi i palasitika.
O le vai o lo'o i ai fetilaisa e tafe atu i alavai ma so'a i le palapala, ma fa'aleagaina ai le utiuti o puna'oa o le itulagi. Le fa'aleagaina e mafai ona le toe fa'afo'isia.
E le gata i lea, fai mai Canha, "o le tele o nei greenhouses o loʻo faʻatuina tonu i tafatafa o papa, ma mafua ai ona vave tafia".
"O loʻo latou faʻaleagaina le fausaga o le palapala i se tulaga e toe faʻaleleia ai e toetoe lava a le mafai. O mea uma o loʻo i lalo o le palasitika e mate."
O Canha o se vaega o se vaega o tagata su'esu'e i meaola ma tagata fa'asao na latou fa'afanua vaituloto le tumau Metitirani tulaga ese o le itulagi, nofoaga fa'amuamua puipuia i lalo o tulafono a le atunu'u ma Europa.
I le 20 tausaga ua tuana'i, o le tele o vaituloto ua fa'aleagaina ina ia maua ai le avanoa mo greenhouses.
"E ui lava i a matou taumafaiga uma e faʻasaoina nei vaituloto tulaga ese, na faʻaauau pea ona faʻaumatia," o le tala lea a Rita Alcazar, mai le LPN, o se faʻalapotopotoga faʻalesiosiomaga na faatoa faila se tagi faʻasaga i se kamupani a Peretania na tuuaia i le faʻaleagaina o vaituloto e lima e totō ai strawberries. e auina atu i Peretania ma Scandinavia.
I se faʻamatalaga na lafoina i le imeli e uiga i vaituloto, AHSA, Odemira's asosi o faifaatoʻaga fualaau aina, taʻu atu ia Al Jazeera "ni nai mea sese na faia i le taimi ua tuanaʻi", ae o aso nei, "kamupani o loʻo i lalo o le pulea malosi e tagata faʻatau", ma tausisia “tulaga maualuga”.
Tulai atu e tetee atu i pisinisi tau faatoaga
E le na'o fa'alapotopotoga fa'alesiosiomaga o lo'o tetee i le fa'aleagaina o nofoaga fa'amuamua, o le tafia o le palapala ma le fa'aleagaina o puna'oa.
I le ita tele i le faaiuga a le malo e faʻateleina le nofoaga o loʻo faʻatagaina ai greenhouses, o le tele o tagata nofoia ua amata faʻatulagaina e faasaga i le agro-industries i Odemira.
"O lenei nofoaga e tatau ona puipuia, ae o loʻo lafoaʻia e fiafia i mea tau tamaoaiga," o le tala lea a Laura Cunha, o le na aufaatasi ma isi tagata nofoia e fausia le vaega Juntos pelo Sudoeste ("Faʻatasi mo Saute Sisifo") i le 2019.
Talu mai lena taimi, ua latou faʻatulagaina faʻataʻitaʻiga, tusi talosaga ma tauto e ave le malo i le faamasinoga e puipuia ai laʻau ma fauna o le itulagi.
Ua finau kamupani fa'ato'aga o lo'o latou aumaia tupe fa'afaigaluega i se itulagi mativa, ma e to'atele e manatu o le fa'atupulaia o le alamanuia o se manuia.
Ae mo Juntos pelo Sudoeste, o le faʻataʻitaʻiga o le tamaoaiga o greenhouses malosi e faʻalagolago i le faʻaaogaina o tagata faigaluega mai fafo ma le siosiomaga masani.
E fa'alagolago tele le fale lau'ele'ele i mea fa'aulufale mai - mai la'au pateni, fausaga u'amea ma i'u palasitika i fa'ato'aga - fa'apea fo'i ma le faitau afe o ova galuega ma itiiti totogi tagata faigaluega mai fafo o lo'o o mai tele mai Asia i Saute e tau fua vine ma'ale'ale mo le seleseleina fa'ainisinia.
"E le manuia ai nuʻu faʻapitonuʻu, e faʻaumatia vai ma palapala e faʻatamaoaigaina naʻo ni nai tagata," o le tala lea a Cunha ia Al Jazeera.
"O le faʻafitauli autu o le faʻatagaina lea e le setete, ma faʻaauau pea ona fiafia i pisinisi faʻatoʻaga," o le tala lea a Cunha.
I le 2017, na asiasi atu ai le Palemia o Potukale António Costa i greenhouses i Odemira e gaosia ai vine mo Driscoll's, ma viia ai tupe teufaafaigaluega mai fafo i le itulagi.
"O nei kamupani faʻavaomalo o loʻo i ai se mafaufauga faʻapitoa, latou te i ai iinei e maua le tele o tupe maua mai punaoa faʻalotoifale ona o ese ai lea," o le tala lea a Diogo Coutinho, o le na faavaeina le faalapotopotoga SOS Rio Mira e fautua mo le puipuiga ma le pulea gafataulimaina o punaoa vai i le lotoifale. .
O le vai o se mataupu taua ona o Potukale ma Sepania o loʻo mafatia i le tau sili ona matutu mo le itiiti ifo ma le 1,200 tausaga, faʻatasi ai ma galu vevela ma lamala faaumiumi ua faʻateleina.
Ua lapataia e lipoti ua lamatia le itulagi i le avea ma toafa ae lei oo i le faaiuga o le seneturi. Ae o loʻo faʻaauau pea ona faʻateleina manaʻoga mo le vai i le itulagi.
”E itiiti le vai ona e itiiti timuga. Faatasi ai ma le faʻaleagaina o le vaomatua ua faʻamativaina palapala ma faʻaitiitia ai le suavai. Ae o loʻo faʻateleina le taumafaina o le vai ona o loʻo faʻaauau pea le faʻatupulaia o faʻatoʻaga, "o le tala lea a Coutinho, o loʻo nofo i tafatafa o le faʻatanoa o Santa Clara ma ua vaʻaia nisi o ona tuaoi ua leai se vai.
O le maualuga o le vai i totonu o le vai na pa'ū mai le 96 pasene ia Iulai 2010 i se tulaga mata’utia e 36 pasene i lenei tausaga.
Fai mai Coutinho ma isi tagata o loʻo nonofo ma tagata faʻamalosi, o le faʻafitauli o le le talafeagai o le tufatufaina atu o le faʻatupulaia o le utiuti o punaoa vai, talu ai o le faʻalapotopotoga o loʻo pulea le sapalai mai le vai e pulea e kamupani faʻatoʻaga e faʻaaogaina le 90 pasene o le vai.
O Antonio Rosa, o se faifaatoʻaga na te totoina pinati ma pateta suamalie i luga o se fasi fanua, o se tasi o le sili atu ma le 100 tagata o le lotoifale na mauaina se tusi mai le pulega o le vai e lapataia ai latou o le a latou le toe maua mai le vai mai le faatanoa. e tatau ona su'e se isi punavai.
"Ua le mafai ona matou maua le vai ina ia mafai ai ona faʻaauau le sapalai o kamupani faʻavaomalo iinei," o le tala lea a Rosa.
“O le vai na fausia i tupe a le malo ae o lo’o pulea e le tagata lava ia. Na fausia e sapalai ai le aufaifaatoaga i na o masina matutu, ae o nei kamupani e manaomia le suavai i le tausaga atoa. O la latou faʻataʻitaʻiga malosi e le mafai ona tumau, e matua motusia lava mai le teritori ma tulaga faʻapitonuʻu, ”o lana tala lea.
Mo ia, o le fofo o le toe foʻi i aʻa o le itulagi.
“Sa masani ona matou totōina fa’ato’aga e fa’atatau i fanua matutu. Sa ia i matou le pule o taumafa ma le malamalama i le lotoifale i le auala e feagai ai ma lamala ma ola mautu,” o lana tala lea. “E tatau ona tatou toe fa’atauaina.”
O lenei poloketi na fausia ma le lagolago a le Journalismfund.eu.