O Santiago Moreno, o le polofesa atoa o le Plant Biotechnology- Biology Department, na faia talu ai nei le galuega o le taʻitaʻia o le UPM Plant Germplasm Bank (UPM-PGB). Na ia taʻua ni galuega taua se lua i lenei nofoaga, o loʻo i le Escuela Técnica Superior de Ingeniería Agronómica, Alimentaria y de Biosistemas (ETSIAAB).
Muamua, faʻasaoina o meaola eseese, e avea ma "faʻavae mo tulaga lelei o le siosiomaga". Lona lua, faʻalauteleina le alualu i luma faasaienitisi "mo se malamalama sili atu o laʻau toto punaoa ma se sili gafatauleleia atinaʻe o meaai ma faʻatoʻaga". E le gata i lea, o le polofesa Moreno e faʻamanatuina le fesoʻotaʻiga o nei galuega ma lua o Sustainable Development Goals (SDGs) na faʻalauiloa e le UN: Puipuia, toe faʻaleleia ma faʻalauiloa laufanua o le lalolagi ma, faʻamutaina le fia 'ai.
Santiago Moreno, polofesa atoa o le Plant Biotechnology- Biology Department
O le taua o le UPM-PGB amata ma lona natura faʻasolopito. O le muamua i le lalolagi faʻapitoa i fatu vao.
Ioe, na fanau mai i le 1966, ma Cruciferae aiga vao vao na avea ma polofesa Polofesa César Gómez Campo o se faʻavae mo ana galuega suʻesuʻe. O lona foafoaga na sau i le tausaga o sili ona lelei atinaʻeina tuputupu ae, i luga o le mea na taʻua o le lanumeamata suiga. I lena taimi, ua uma ona i ai le fiafia i le faʻasaoina o fatu o meaola totoina; o le mea moni, tele faletupe na faia mo lenei faʻamoemoe i le lalolagi. Ina ua faia e le polofesa Gómez Campo le faletupe muamua o le lalolagi mo ituaiga o vao, sa le gata na ia iloaina le taua o fatu vao o meaola vao, ae faapea foi ma le latou avanoa e ono faʻatupu ai le faʻatoaga.
O a aoina sili ona talafeagai? E fia ituaiga o tausia e le faletupe?
O satauro vao, e mautinoa o le aoina sili ona lauiloa faavaomalo. E le gata i kapisi, radishes, turnips ma le sinapi o lenei aiga ae o loʻo i ai foʻi le tele o ituaiga vao, e aofia ai ma le Diplotaxis (wall-rocket) o loʻo faʻailoa mai ai o matou fanua ma taulaga samasama ile amataga o le tautotogo. O le UPM-PGB o loʻo faʻaputuputuina se tasi o faʻaputuga tele o faʻasatauroga o satauro i le lalolagi atoa ma le toeititi 500 ituaiga ma sili atu ile 1,500 faʻaopoopoga. Ona o lo latou aiga ma le totoina ituaiga o mea na taʻua i luga, o le tele o nei ituaiga ua i ai se faapitoa faaopoopo taua.
O loʻo iai foʻi le lauiloa lona lua faʻaputuga o meaola faʻasolosolo mai le Iberian Peninsula, le Balearic Islands ma le Macaronesian region, lea e aofia ai le motu o Canary Islands. O le poloketi a Artemis na faʻatagaina le faʻatinoina o lenei faʻaputugaʻuga i ni nai tausaga mulimuli ane, i le 1973. O lona faʻamoemoe o le aoina ma faʻasao fatu o a tatou ituaiga faʻamaʻi i se taimi umi. I nei aso tusa o le 300 ituaiga endomas i uma o faʻasao i le faletupe.
O tumau pea tuʻufaʻatasiga, pe o se tapunia lisi?
E ui lava o le tala o le tupe ma le aufaigaluega e paʻu'ūina aafia ai, o nei e tumau ona o le lua mafuaʻaga autu. Muamua, o loʻo iai pea le tele o mea fiafia e leʻo iai ile UPM-PGB. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le faʻatusatusaga o ituaiga o le Cruciferae aiga e mataʻina, ae o le faʻatusatusaina o tagata eseʻese o loʻo faʻavaeina ituaiga taʻitasi e le lelei tele. Lenei mataupu avea taua pei o faifaʻatoʻaga [taulaʻi i le mauaina o ituaiga ma uiga sili atu nai lo i latou o loʻo i ai] mafai i nisi taimi maua genes o le fiafia i le intraspecific fesuiaiga o vao mea.
Lona lua, o le faletupe, i le avea ai ma totino o le Collection Network o le National Program of Plant Genetic Resources, e felagolagomaʻi i le faamamaluina o tautinoga faavaomalo na faia e lo tatou atunuu i le tulaga o meaola o le tupuaga o meaola ma le pulega o le lalolagi mo mea taumafa ma mea tau.
Faitau atoa le tala i le www.upm.es