Sachin G. Chavan (1,2, *), Zhong-Hua Chen (1,3), Oula Ghannoum (1), Christopher I. Cazzonelli (1) ma David T. Tissue 1,2)
1. National Vegetable Protected Cropping Centre, Hawkesbury Institute for the Environment, Western Sydney
Iunivesite, Loka ato 1797, Penrith, NSW 2751, Ausetalia; z.chen@westernsydney.edu.au (Z.-HC); o.ghannoum@westernsydney.edu.au (OG); c.cazzonelli@westernsydney.edu.au (CIC); d.tissue@westernsydney.edu.au (DTT)
2. Nofoaga Autu ole Lalolagi mo Fa'afouina Fa'afanua, Hawkesbury Campus, Western Sydney University,
Richmond, NSW 2753, Ausetalia
3. Aoga o Saienisi, Western Sydney University, Penrith, NSW 2751, Ausetalia
* Feso'ota'iga: s.chavan@westernsydney.edu.au; Tel.: +61-2-4570-1913
lē faʻatino: O fa'ato'aga puipuia e ofoina atu se auala e fa'amalosia ai le gaosiga o mea'ai pe a feagai ma suiga o le tau
ma avatu taumafa maloloina i le gafataulimaina ma le itiiti o punaoa. Ae ui i lea, ia faia lenei auala o le faatoaga
tamaoaiga, e tatau ona tatou mafaufau i le tulaga o faatoaga puipuia i le tulaga o avanoa
tekonolosi ma fa'ato'aga fa'ato'aga fa'atatau. O lenei iloiloga o loʻo faʻamatalaina avanoa o loʻo iai
ma luitau e tatau ona foia e ala i suesuega faifaipea ma mea fou i lenei fiafia ae
fanua lavelave i Ausetalia. O fale fa'ato'aga i totonu o lo'o fa'avasegaina i vaega nei e tolu
tulaga o le alualu i luma faatekinolosi: maualalo-, feololo-ma-maualuga-tekonolosi faatasi ai ma luitau tutusa
e mana'omia ni fofo fou. E le gata i lea, tapula'a i le tuputupu a'e o la'au i totonu ma puipuia
faiga fa'ato'aga (fa'ata'ita'iga, maualuga le tau o le malosi) ua fa'atapula'aina le fa'aogaina o fa'ato'aga i totonu o le fale
toalaiti, fua tele tau. O le mea lea, e mana'omia le atina'eina o fuala'au fou e talafeagai mo fa'ato'aga i totonu
atonu e ese mai mea e manaʻomia mo le gaosiga o fanua tatala. E le gata i lea, puipuia le totoina
mana'omia le maualuga o tau amata, taugata tagata faigaluega tomai, maualuga le fa'aaogaina o le malosi, ma fa'ama'i tele
ma le puleaina o faama'i ma le pulea lelei. Aotelega, fa'ato'aga puipuia e ofoina atu fofo manuia
mo le saogalemu o mea'ai, a'o fa'aitiitia le tulagavae kaponi o le gaosiga o mea'ai. Ae peitai, mo totonu
fa'ato'aga fa'ato'aga ina ia i ai se aafiaga lelei tele i le saogalemu o mea'ai ma mea'ai a le lalolagi
saogalemu, o le a taua tele le gaosiga tau tamaoaiga o fuala'au eseese.
uputatala: seleselega puipuia; fa'ato'aga tu'usa'o; aganuu e leai ni eleele; fa'atinoga o fa'ato'aga; faatoaga i totonu;
saogalemu o taumafa; gafataulimaina o punaoa
1. faʻatomuaga
O le faitau aofaʻi o le lalolagi e faʻamoemoe e oʻo atu i le 10 piliona i le 2050, faʻatasi ai ma le tele o le tuputupu aʻe o loʻo fuafua e tupu i totonu o taulaga tetele i le lalolagi atoa [1,2]. Aʻo faʻateleina le faitau aofaʻi, e tatau ona faʻateleina le gaosiga o meaʻai ma faʻafetaui meaʻai ma manaʻoga faʻalesoifua maloloina aʻo ausia i le taimi lava e tasi le Manulauti Tau Atinaʻe Faʻaauau (UN SDGs) [3,4]. O le fa'aitiitia o fanua fa'ato'aga ma a'afiaga leaga o suiga o le tau i fa'ato'aga ua tula'i mai ai ni lu'itau fa'aopoopo e fa'amalosia ai fa'afouga i faiga o mea'ai i le lumana'i e fa'amalieina ai le fa'ateleina o mana'oga i nai tausaga o lumana'i. Mo se fa'ata'ita'iga, o fa'ato'aga a Ausetalia e masani ona a'afia i fesuiaiga o le tau ma e a'afia i a'afiaga o suiga o le tau mo se taimi umi. O lamala talu ai nei i le itu i sasae o Ausetalia i le 2018-19 ma le 2019-20 na afaina ai pisinisi o faatoaga, ma faaopoopo ai i aafiaga o suiga o le tau i luga o faatoaga a Ausetalia [5].
Fa'ato'aga puipuia, e ta'ua fo'i o le fa'ato'aga i totonu [6]—e amata mai i polytunnels e maualalo-tech e o'o atu i le medium-tech, o se vaega e pulea e le si'osi'omaga greenhouses, i fale tioata 'atamai' ma fa'ato'aga i totonu-e mafai ona fesoasoani e fa'aleleia le saogalemu o mea'ai i le lalolagi i le 21st. seneturi. Ae ui i lea, e ui o le vaʻaiga o se taulaga e mafai ona faʻatumauina e le tagata lava ia o se auala e foia ai luitau faʻaonapo nei, o le faʻaogaina o faʻatoʻaga i totonu e leʻi fetaui ma le
le fiafia ma le fa'amoemoe o ona tagata lagolago. O faʻatoʻaga puipuia ma faʻatoʻaga i totonu e aofia ai le faʻaogaina tele o tekinolosi ma masini e faʻamalieina ai le faʻaogaina o fanua, ma faʻapea ona ofoina atu ni fofo matagofie e faʻaleleia ai le gaosiga o meaʻai i le lumanaʻi [7]. I le lalolagi atoa, o le atinaʻeina o faʻatoʻaga i le taulaga [8,9] e masani ona tupu pe a maeʻa faʻalavelave masani ma / poʻo faʻalavelave faʻalavelave, e pei o le malamalama ma avanoa avanoa i Netherlands; le pa'u o le pisinisi afi i Detroit; le pa'u o le maketi o fanua i le US East Coast; ma le fa'alavelave fa'alavelave fa'alavelave Cuban. Isi
fa'aosofia ua o'o mai i le tulaga o maketi avanoa, o lona uiga, o fa'ato'aga puipuia ua fa'ateleina i Sepania [10] ona o le faigofie ona maua e le atunu'u maketi Europa i Matu. Faatasi ai ma luitau o loʻo i ai nei, o le faʻalavelave faʻafuaseʻi o le COVID-19 e mafai ona maua ai le malosi manaʻomia e suia ai faʻatoaga i le taulaga [11].
Afai e taua tele le sao o fa'ato'aga i le taulaga i le fa'aleleia atili o mea'ai ma taumafa a tagata, e mana'omia le fa'alauteleina i le lalolagi atoa ina ia mafai ai ona fa'atupuina le tele o oloa i se auala e sili atu le malosi, punaoa-ma le taugofie nai lo. e mafai i le taimi nei. E tele avanoa o lo'o iai mo le fa'aleleia atili o fuala'au fa'ato'aga ma le lelei e ala i le fa'atasia o aga'i i luma i le fa'atonutonuina o le si'osi'omaga, pulega fa'ama'i fa'ama'i, phenomic ma masini.
fa'atasi ai ma taumafaiga fa'ato'aga e fa'atatau i uiga e fa'aleleia atili ai le fausaga o la'au, tulaga lelei o fuala'au (tofo ma mea'ai) ma fua. O le tele o le eseesega o fualaʻau o loʻo iai nei ma faʻatupulaia e faʻatatau i ituaiga faʻaleaganuʻu masani, faʻapea foʻi ma vailaʻau faʻafomaʻi, e mafai ona tupu i totonu o faʻatoʻaga e pulea le siosiomaga [12,13].
O le mana'oga lata mai e fa'aleleia le saogalemu o mea'ai i le taulaga ma fa'aitiitia le tulaga o le carbon footprint o mea'ai e mafai ona fa'afeiloa'i e ala i fa'afouga i vaega o fa'ato'aga, e pei o fa'ato'aga puipuia ma fa'ato'aga i totonu. O nei mea e afua mai i poly-tunnels e maualalo-tech ma le fa'atonutonuina o le si'osi'omaga la'ititi, fa'atekonolosi, fa'ato'a fa'amama le si'osi'omaga greenhouses i fale tioata maualuluga ma nofoaga fa'ato'aga tu'usa'o fa'atasi ai ma tekonolosi fa'aonaponei. O fa'ato'aga puipuia o le vaega sili lea ona vave fa'atupuina mea'ai i Ausetalia, e tusa ai ma le fua o le gaosiga ma le a'afiaga tau tamaoaiga [12]. O le aufaipisinisi puipuia-fa'ato'aga a Ausetalia e aofia ai fale-tekonolosi (17%), fale tioata (20%) ma faiga fa'ato'aga fa'ato'aga (52%), e fa'aalia ai le mana'omia ma le avanoa e atia'e ai le vaega o fa'ato'aga. I lenei iloiloga, matou te talanoaina ai le tulaga o fa'ato'aga puipuia i le tulaga o tekinolosi o lo'o avanoa ma fua fa'ato'aga fa'atatau, fa'amatala avanoa ma lu'itau e mana'omia ona fo'ia e su'esu'ega faifaipea i Ausetalia.
2. Tekinolosi ma Tekinolosi i le taimi nei i La'au Puipuia
I le 2019, o le aofaʻi o fanua faʻapitoa mo faʻatoʻaga puipuia - lea, lautele, e aofia ai
fa'ato'a fa'ato'aga i lalo o so'o se ituaiga o ufiufi—na fa'atatau i le 5,630,000 hectares (ha) i le lalolagi atoa [14]. O le aofaʻiga atoa o fualaau faisua ma laʻau o loʻo totoina i totonu o greenhouses (faʻatulagaina tumau) ua faʻatatauina e tusa ma le 500,000 ha i le lalolagi atoa, ma le 10% o nei faʻatoʻaga o loʻo totoina i fale tioata ma 90% i totonu o greenhouses palasitika [15,16]. E tusa ma le 1300 ha le eria o le greenhouse i Ausetalia, faatasi ai ma greenhouses high-tech (e tusa ma le 14 pisinisi taʻitoʻatasi, o loʻo nofoia i lalo ifo o le 5 ha) e tusa ma le 17% o lenei eria, ma greenhouses low-tech/mediumtech mo le 83% [17]. ]. I le lalolagi atoa, o greenhouses ma fale tioata e tusa ma le 80% ma le 20%, i le faasologa, o le aofaʻi o greenhouses na gaosia [16].
O fa'ato'aga puipuia o le vaega sili lea ona vave fa'atupuina mea'ai i Ausetalia, e tusa ma le $1.5 piliona i le tausaga i le faitoto'a o fa'ato'aga i le 2017. E tusa ma le 30% o faifa'ato'aga uma a Ausetalia o lo'o fa'atupuina fa'ato'aga i nisi ituaiga o fa'ato'aga puipuia, ma e tusa ma le 20% o le aofaʻi o le tau o fualaau faisua ma fugalaʻau [18]. I Ausetalia, o le fua faatatau o le gaosiga o fualaau faisua oona e sili ona maualuga mo Ausetalia i Saute (580 ha), sosoo ai ma New South Wales (500 ha) ma Vitoria (200 ha), ae o Kuiniselani, Ausetalia i Sisifo ma Tasmania e tusa ma le <50 ha [17]. ].
E faavae i luga o le Australian Horticulture Statistics Handbook (2014-2015) ma talanoaga ma alamanuia, o le tau aofaʻi o le gaosiga (GVP) o fualaau 'aina, fualaau faisua, ma fugalaau sa fuafuaina mo le 2017. Faatasi ai ma le faʻaogaina o faiga faʻapipiʻi, o fualaʻau totō i le hydroponic / substrate- O faiga fa'avae (52%) na fa'atauaina aupito maualuga, soso'o ai ma fa'ato'aga i lalo o le fa'apalapala (35%), fa'atasi ai ma le fa'aogaina o le fertigation o le palapala ma le hydroponic/substrate-based system (11%), ma le fa'aogaina o le hydroponics/nutrient. ata tifaga (NFT) (2%) (Ata 1A). E fa'apena fo'i, i ituaiga puipuiga, o fa'ato'aga o lo'o totō i lalo o ufi poli/tioata (63%) e maualuga le GVP, soso'o ai ma mea na totō i lalo o ufi (23%), uato'a/paolo ufi (8%) ma tu'ufa'atasi poly/uato'a/ paolo. ufiufi (6%) (Ata 1B) [17]. I totonu o Ausetalia, o fuainumera mo GVPs o oloa fa'ato'aga fa'ato'aga e le o maua vave [15].
Ata 1. Aofa'i o tau aofa'i (GVP) o fua o fa'ato'aga puipuia (2017) e ala i le fa'atupuina (A) ma le puipuiga (B). Ole gaosiga ole hydroponics/fa'avae e aofia ai le tuputupu a'e o la'au e leai se palapala ile fa'aogaina ole ala e pei ole rockwool. O le gaosiga o le palapala/fertigate e aofia ai le tuputupu a'e o la'au i le fa'aogaina o le palapala ma le fa'apalapala (fa'aogaina tu'ufa'atasi ole fa'afuifu ma le vai). Ole hydroponics/nutritive film technique (NFT) e aofia ai le fa'asalalauina o se vai papa'u o lo'o i ai ni mea'ai fa'amavae e ui atu i a'a o la'au ile alāvai vai. 'Poly' e faasino ile polycarbonate.
O ufiufi o le uato'a/paolo, e masani lava ile mata po'o le ie, puipuia mea toto mai le uato'a ma poloka ai se vaega o le malamalama tele. $ e faasino ile AUD.
I totonu o nofoaga faʻatonutonu-siʻosiʻomaga i le Iunaite Setete, tioata poʻo polycarbonate (poly) greenhouses (47%) e sili atu ona taatele nai lo faʻatoʻaga i totonu (30%), fale paʻu palasitika maualalo (12%), faʻatoʻaga pusa (7% ) ma faiga fa'aleaganu'u vai loloto i totonu (4%). I totonu o faiga faʻaleleia, hydroponics (49%) e sili atu ona taatele nai lo le eleele (24%), aquaponic (15%), aeroponic (6%) ma hybrid (aeroponics, hydroponics, soil) system (6%) [19,20].
E to'aitiiti lava ni fa'ato'aga tu'usa'o maualuluga a Ausetalia, e mafua ona o le to'aitiiti o 'a'ai e to'atele tagata. Ae ui i lea, o Ausetalia e tusa ma le 1000 ha eria o le greenhouse [16,17] ma o le auina atu i fafo o fualaau faisua fou ma fualaau aina na matua faateleina mai le 2006 i le 2016 mo Ausetalia [16] faatasi ai ma le faateleina o le totoina i lalo o le ufiufi. E ui ina lelei le amataga o Ausetalia i faatoaga i totonu ma e tele le gafatia o le tuputupu aʻe o le vaega, e manaʻomia le taimi e matua ma faʻalautele atili ai le atinaʻe e avea ma tagata autu i le lalolagi atoa. I le taimi nei, e mafai ona fa'avasegaina fa'apisinisi fale fa'ato'aga i totonu o la'asaga nei e tolu o le alualu i luma fa'atekonolosi: maualalo, feololo ma maualuga-tekonolosi. O lo'o fa'atalanoaina atili i vaega ta'itasi.
2.1. Tekinolosi Fou mo Poly-Tunnels Maualalo
O fale lau'ele'ele taugofie e sili ona sao i fa'ato'aga puipuia e iai ni tapula'a e mana'omia ai fofo fa'atekonolosi e fesoasoani ai i la latou suiga i fale fa'atauva'a po'o mea fa'atekonolosi e maua ai fuala'au lelei ma le itiiti o punaoa. E 80-90% o le gaosiga o fuala'au fa'ato'aga i le lalolagi atoa [20] ma Ausetalia [17]. Mafaufau i le tele o le tele o polytunnels maualalo-tekonolosi i faʻatoʻaga puipuia ma o latou tulaga maualalo o le tau, fertigation ma faʻamaʻi faʻamaʻi, e taua le foia o luitau o loʻo i ai ina ia mafai ai ona faʻateleina le gaosiga ma le tamaoaiga o le au faifaatoaga.
O le tulaga maualalo-tech e aofia ai ituaiga poly-tunnels eseese e mafai ona amata mai fausaga u'amea le tumau ma ufiufi palasitika i fausaga tumau-fausia fausaga. E masani lava, latou te le pulea i tua atu o le gafatia e sii ai le ufiufi palasitika pe a vevela tele pe puaoa fafo. O ufi palasitika nei e puipuia ai le fuata mai le uato'a, timuga ma le tau malulu ma fa'alautele ai le vaitau o le tuputupu a'e i sina vaega. O nei fausaga taugofie e ofoina a
toe aoga mo le fa'afaigaluegaina o fualaau faisua e pei o le latisi, pi, tamato, kukama, kapisi ma le zucchini. O fa'ato'aga i nei poly-tunnels o lo'o fa'atinoina i le palapala, a'o fa'agaioiga sili atu e mafai ona fa'aogaina ipu tetele ma fa'asusu vai mo tamato, blueberries, eggplants po'o pepa. Ae ui i lea, e ui o le maualalo-tekonolosi puipuia fa'ato'aga e talafeagai mo le au faifa'ato'aga laiti, o ia auala e mafatia i le tele o fa'aletonu. O le le lava o le pulea o le siosiomaga e afaina ai le tutusa o le tele ma le lelei o le oloa ma o lea e faʻaitiitia ai
le avanoa maketi o nei oloa mo tagata fa'atau mana'omia e pei o supamaketi ma fale'aiga. Talu ai e masani lava ona totōina le fa'ato'aga i le 'ele'ele, o lo'o feagai fo'i nei faifa'ato'aga ma le tele o fa'ama'i fa'ama'i ma fa'ama'i e mafua mai i le 'ele'ele (fa'ata'ita'iga, o lo'o a'afia pea nematode). Alamanuia ma pa'aga su'esu'e e mana'omia ni fa'afouga i le tu'uina atu o vaifofo i le fa'atulagaina o fale ma faiga fa'ato'aga fa'ato'aga fa'apea fo'i faiga fa'atauga atamai e fa'atau atu ai fua.
ma fa'atumauina pea le sapalai sapalai. O fa'aosofiaga ma le lagolago mai fa'aputugatupe ma fa'atekonolosi fa'afouga (fa'ata'ita'iga, fa'atonuga olaola, vaega fa'aautomatika i fa'asusu ma fa'atonutonu le vevela) mai iunivesete ma kamupani e mafai ona fesoasoani i le au faifa'ato'aga e suia i faiga fa'atekonolosi fa'ato'aga.
2.2. Fa'aleleia o Medium-Tech Greenhouses ma Fa'afouga ma Tekonolosi Fou
Fa'atekonolosi fa'ato'aga puipuia ose vaega lautele e aofia ai greenhouses fa'atonutonu-si'osi'omaga ma fale tioata. O lenei vaega o le vaega puipuia-fa'ato'aga e mana'omia ai ni fa'aleleia atili fa'atekonolosi pe a fa'atauva ma le tele o gaosiga o mea'ai i fa'ato'aga o lo'o fa'aogaina ai poly-tunnels e maualalo-tech ma fa'aeleeleaga maualuga mai greenhouses maualuga. O le pulea o le siosiomaga i totonu o greenhouses medium-tech e masani lava ona vaega pe malosi ma o le vevela o nisi greenhouses e mafai ona pulea e ala i le tatalaina ma le lima o le taualuga, ae
o fale sili atu ona maualuga o loʻo i ai vaega faʻamafanafana ma faʻamafanafana. O loʻo suʻesuʻeina le faʻaogaina o paneta sola ma ata tifaga e faʻaitiitia ai le tau o le malosi ma tulagavae kaponi i totonu o greenhouses medium-tech [21-23].
E ui o le tele o greenhouses o loʻo faia pea i le PVC poʻo le tioata tioata, e mafai ona faʻaoga ata tifaga atamai i nei fausaga pe mafai foi ona tuʻufaʻatasia i totonu o le greenhouse design e faʻateleina ai le malosi. E masani lava, e fa'aogaina e greenhouses maualuga le fa'atupuina ala e pei o poloka Rockwool fa'atasi ma le fa'aeteete fa'avasegaina o fetilaisa vai i la'asaga eseese o le tuputupu a'e e fa'ateleina fua o fua. O le faʻamaʻiina o le CO2 e faʻaaogaina i nisi taimi i totonu o greenhouses e faʻaleleia ai fua ma le lelei. Ole vaega ole la'au fa'ato'aga puipuia ole medium-tech o le a fa'amanuiaina mai faiga fa'apa'aga fa'apisinisi-iunivesite e fa'atupuina ai fofo fa'asaienisi ma fa'atekonolosi, e aofia ai fa'ato'aga fou o fuala'au fa'ato'aga ma fua maualuga ma lelei, tu'ufa'atasiga fa'ama'i fa'ama'i, fa'atosina atoatoa fertigation ma greenhouse climate control, ma robotic fesoasoani i le puleaina o fa'ato'aga. ma le seleselega.
2.3. Fa'afouga Fa'asaienisi ma Tekonolosi mo Fale Mata'utia High-Tech
O fale tioata maualuga e mafai ona faʻaogaina faʻatekonolosi faʻatekonolosi lata mai i le physiology crop, fertigation, recycle, ma moli. I totonu o greenhouses faʻapisinisi tetele, mo se faʻataʻitaʻiga, 'ata tioata' tekinolosi, solar photovoltaic (PV) faiga ma moli faaopoopo, e pei o panels LED, e mafai ona faʻaaogaina e faʻaleleia ai le lelei o fualaʻau ma fua. O lo'o fa'atupula'ia fo'i e le au fa'ato'aga mea e fa'atosinaina ma/po'o le tele o tagata faigaluega e pei o le mata'ituina o fua, pollination, ma le seleselega.
O le atinaʻeina o le atamai faʻapitoa (AI) ma le aʻoaʻoina o masini (MI) ua tatalaina ai tulaga fou mo greenhouses maualuga-tech [24-28]. AI o se seti o tulafono faʻapipiʻi komepiuta ma faʻataʻitaʻiga fuainumera ua aʻoaʻoina e iloatino mamanu i faʻamatalaga tetele ma faʻatino galuega e masani ona fesoʻotaʻi ma le atamai o tagata. AI o loʻo faʻaaogaina i le faʻalauiloaina o ata o loʻo faʻaaogaina e mataʻituina ai le soifua maloloina o fualaʻau ma iloa faʻailoga o faʻamaʻi, mafai ai ona vave, sili atu ona malamalama lelei le faia o filifiliga mo le puleaina o fualaʻau ma le seleselega-lea, i nei aso, e mafai ona ausia.
e lima robot nai lo galuega a tagata. Internet-of-Things (IoT) e ofoina atu fofo mo masini e mafai ona faʻatulagaina faʻapitoa mo faʻaoga greenhouses [29]. O le mea lea, AI ma IoT e mafai ona saofagā tele i le vaega o faʻatoʻaga faʻaonaponei e ala i le puleaina ma le faʻaogaina o faʻatoʻaga [30].
O suʻesuʻega ma atinaʻe i le matata o faʻatoʻaga robots ua faʻatupulaia tele i le sefulu tausaga talu ai [31-33]. O se faiga fa'ato'aga tuto'atasi o le seleseleina o fa'ato'aga mo le capsicum e fa'alatalata atu i fa'atauga fa'apisinisi na fa'aalia ma le fua faatatau manuia o le seleselega e 76.5% [31] i Ausetalia. O faʻataʻitaʻiga o robots mo le faʻamalo o laʻau tamato, seleseleina o le capsicum (pepa logo) ma le pollination o fuamoa tamato [34,35] ua atiaʻe i Europa ma Isaraelu, ma e mafai ona faʻatau pisinisi i se taimi lata mai.
E le gata i lea, o faiga fa'akomepiuta e pulea ai tagata faigaluega mo fale'ele'ele fa'atekonolosi tetele tetele o le a fa'asilisiliina le lelei o tagata faigaluega, fa'aleleia atili le fa'amoemoe o le tamaoaiga o nei pisinisi. Ole suiga ole IT ma le inisinia o le a faʻaauau pea ona faʻamalosia le puipuia o faʻatoʻaga ma faʻatoʻaga i totonu, faʻatagaina le au faifaatoʻaga e mataʻituina ma pulea a latou faʻatoʻaga mai komepiuta ma masini feaveaʻi, lea e mafai ona faʻaaogaina e fai ai faʻatoʻaga taua ma
filifiliga maketi. O fale'ele'ele fa'atekonolosi e maualuga lona gafatia e fa'amanuiaina ai le vaega o fa'ato'aga puipuia a Ausetalia, o lea la o su'esu'ega faifaipea ma fa'afouga i totonu o nei fale e ono fa'aliliuina i taimi ma tupe e fa'aagaaga lelei.
2.4. Atiina o Fa'ato'aga Tusa'o mo Mana'oga i le Lumana'i
I tausaga talu ai nei, o se atinaʻe vave i totonu o le 'faʻatoʻaga tuʻusaʻo' i le lalolagi atoa ua molimauina, aemaise lava i atunuu e toʻatele tagata ma le lava fanua [36,37]. O fa'ato'aga tu'usa'o e fa'atusalia le USD 6 piliona i le tau ae o lo'o tumau pea se vaega la'ititi o le tele-trillion-dollar maketi fa'ato'aga i le lalolagi atoa [38]. O lo'o i ai fa'asologa eseese o fa'ato'aga tu'usa'o ae o lo'o fa'aogaina uma fa'aputu i luga o le eleele-le itiiti ifo po'o fata fa'ato'aga hydroponic i totonu o se si'osi'omaga atoatoa ma fa'atonutonuina, lea e mafai ai ona maua se tulaga maualuga o le masini, fa'atonu ma le tumau [39]. Peita'i, o fa'ato'aga tu'usa'o o lo'o fa'atapula'aina i fuala'au e maualuga le tau ma le ta'amilosaga pu'upu'u ona o le maualuga o le tau o le malosi e ui lava ina ofoina atu fua fa'atatau i le mita faatafafa ma le maualuga o le vai ma le lelei o mea'ai.
Ole tulaga fa'atekonolosi ole fa'ato'aga tu'usa'o-ma aemaise lava, o le o'o mai o fale tioata 'atamai'-e ono tosina mai ai le au faifa'ato'aga o lo'o naunau e galulue fa'atasi ma fa'atekonolosi fa'akomupiuta ma fa'amatalaga tetele e pei ole AI ma le Initaneti o Mea (IoT) [40]. I le taimi nei, o ituaiga uma o fa'ato'aga i totonu o le fale e malosi ma galue malosi, e ui lava o lo'o i ai le avanoa mo le alualu i luma tele i tekinolosi faʻaautomatika ma faʻamalosia malosi. O lea la, o fa'ato'aga pito sili ona maualuga o lo'o tu'uina atu lo latou lava malosi i luga o le 'upega tafa'ilagi ma e tuto'atasi mai le fa'aogaina lautele. O fa'ato'aga pito i luga e mafai ona amata mai i fa'ata'ita'iga faigofie i luga o fale o le taulaga e o'o atu i atina'e fa'apitoa i luga o fale i fale o le nu'u i Niu Ioka ma Pale. O fa'ato'aga tu'usa'o i totonu o lo'o i ai se lumana'i manuia, ae maise i le taimi o le fa'ama'i o le COVID-19 ma o lo'o lelei le tulaga e fa'ateleina ai lana vaega o le maketi o mea'ai i le lalolagi, ona o lona
faiga e sili ona lelei le gaosiga, fa'aiti'itia i le sapalai filifili ma fa'atauga fa'atau, mafai mo le fa'aautomatika (fa'aitiitia le tagofiaina) ma faigofie ona maua uma le aufaigaluega ma tagata fa'atau.
3. Fa'ato'aga Fa'atatau ile Totoga Puipuia
I le taimi nei, o fualaʻau talafeagai mo faʻatoʻaga i totonu e faʻatapulaʻaina le numera ona o le faʻatapulaʻaina o fualaʻau mo le tuputupu aʻe i totonu faʻapea foʻi ma tapulaʻa puipuia e pei o le maualuga o le tau o le malosi (mo le faʻamalamalamaina, faʻavevelaina, malulu ma faʻaogaina faiga faʻaautomatika eseese) lea e faʻatagaina ai fua faʻatatau maualuga [ 41–43]. Ae ui i lea, o le tamaoaiga o le gaosiga o ituaiga eseese o fualaʻau aina e taua tele pe afai e puipuia faʻatoʻaga e iai se aafiaga taua i luga.
saogalemu o taumafa i le lalolagi atoa [12,13,44]. O fa'ato'aga fa'ato'aga mo le fa'atosinaina o fuala'au fa'ato'aga e matua'i ese lava mai mea o lo'o gaosia i le fanua e fafaga mo le fa'apalepale o le tele o tulaga tau si'osi'omaga, lea e le mana'omia i fa'ato'aga puipuia. O le atinaʻeina o faʻatoʻaga talafeagai o le a manaʻomia ai le faʻavasegaina o le tele o uiga (e pei o le pollination o le tagata lava ia, tuputupu aʻe le mautonu, aʻa malolosi) e ese mai uiga vaʻaia
e manaʻomia i faʻatoʻaga i fafo (Ata 2) (Faʻaaogaina mai le [13]).
Ata 2. Uiga mana'omia mo fuala'au fuala'au totō i totonu o le fale i lalo o tulaga pulea-si'osi'omaga e fa'atatau i fuala'au totō i fafo i lalo o tulaga fanua.
I le taimi nei, o fualaau 'aina ma fualaau faisua e sili ona fetaui lelei mo fa'ato'aga i totonu e aofia ai:
• O mea e ola i luga o vine po o vao (tamato, strawberries, rasipi, blueberry, kukama, capsicum, vine, kiwifruit);
• Fa'ato'aga fa'apitoa fa'apitoa (hops, vanilla, saffron, kofe);
• Fa'ato'aga fa'afoma'i ma fa'a'au'au fa'ato'aga (limu, Echinacea);
• La'au laiti (sieri, sukalati, mango, almonds) o isi mea e mafai ona fai [13].
I vaega o lo'o mulimuli mai, matou te talanoaina atili fa'ato'aga o lo'o iai nei ma le atina'eina o fa'ato'aga fou mo fa'ato'aga i totonu.
3.1. Fa'ato'aga o lo'o i ai i le taimi nei o lo'o fa'atupuina i fale maualalalo, feoloolo ma fa'atekonolosi
Fa'atekonolosi fa'atekonolosi puipuia fa'ato'aga e maua ai le tele o tamato, kukama, zucchini, capsicum, isalaelu, latisi, meamata Asia ma la'au. I le tulaga o le eria, aofaʻi o fualaʻau gaosia ma le numera o pisinisi, o tamato o le faʻatoʻaga sili ona taua o fualaau faisua faʻatoʻaga e gaosia i greenhouses, sosoo ai ma le capsicum ma le letus [15,45].
I totonu o Ausetalia, o le atinaʻeina o nofoaga tetele faʻatonutonu-siʻosiʻomaga ua faʻatapulaʻaina naʻo mea na fausia mo le totoina o tamato [15]. O le fua faatatau o le GVP o fualaau 'aina, fualaau faisua ma fugalaau mo le 2017, i totonu o fanua ma nofoaga puipuia-totogi, o loʻo faʻaalia ai le puleʻaga o tamato i le vaega puipuia o faʻatoʻaga a Ausetalia.
O le aofa'iga o le GVP mo le 2017 e tusa ai ma le fanua ma lalo o le ufiufi o le gaosiga o fuala'au fa'ato'aga na sili ona maualuga mo tamato (24%), sosoo ai ma le fuala'au (17%), fua o le taumafanafana (13%), fugalaau (9%), blueberry. (7%), kukama (7%) ma le capsicum (6%), faatasi ai ma fualaau faisua Asia, laau afu, eggplant, cherry ma vine taitasi e itiiti ifo i le 6% (Ata 3A).
Ata 3. Fa'atatau le tau aofa'i o le gaosiga (GVP) mo le tu'ufa'atasiga atoa ma le fa'aputuga o fuala'au fa'ato'aga puipuia (A) ma fa'atatauina le GVP o fa'ato'aga fa'ato'aga puipuia i le 2017 (B) mo Ausetalia.
Faatasi ai ma nei mea, o le GVP o fualaʻau totō i faiga faʻapolopolo-faʻatoʻaga na maualuga mo tamato (40%), lea e taʻitaʻia i se tulaga taua e faʻatusatusa i isi fualaʻau e aofia ai fugalaau (11%), strawberries (10%), fua o le taumafanafana (8% ) ma vine (8%), faatasi ai ma fua o fa'ato'aga ta'itasi e itiiti ifo i le 5% (Ata 3B). Ae ui i lea, o le maketi i totonu o Ausetalia ua tumu i tamato greenhouse, lea e tuua ai le puipuiga o faatoaga
fa'atasi ai ma filifiliga nei e lua: fa'ateleina le fa'atau atu o nei fa'ato'aga i maketi fa'avaomalo; ma/po'o le fa'amalosia o nisi o le atunu'u o lo'o i ai nei faifa'ato'aga greenhouses e fa'asolo atu i le gaosiga o isi fa'ato'aga e maualuga lona tau. O le fua faatatau o fua o faatoaga taitasi na totoina i lalo o le puipuiga e sili ona maualuga mo vine (85%) ma tamato (80%), sosoo ai ma fugalaau (60%), kukama (50%), cherry ma Asia fualaau faisua (40%), strawberry ma le taumafanafana.
fualaau aina (30%), blueberry ma laau afu (25%), ma mulimuli ane, capsicum ma eggplant, i le 20% taitasi [17]. I le taimi nei, o le malosi-ma le galue-malosi faʻatoʻaga i totonu e faʻatapulaʻaina i fualaʻau maualuga e mafai ona gaosia i se taimi puʻupuʻu ma le maualalo o le eletise [46,47]
I totonu o 'gaosimea' la'au, o fuala'au masani o lo'o totōina i le taimi nei o la'au lanumeamata ma la'au, ona o nei fuala'au 'fa'ato'aga o taimi e ola ai (ona e le mana'omia fuala'au 'aina ma fatu) ma maualuga le tau [7], o le mea moni e mana'omia e ia fuala'au le malamalama itiiti. mo le photosynthesis [48] ma ona o le tele o le biomass laau e gaosia e mafai ona seleseleina [46,49]. O loʻo i ai se avanoa tele e faʻaleleia ai fua ma le lelei o fualaʻau totō i faʻatoʻaga i le taulaga [12].
3.2. Su'esu'ega o Alamanuia: O Fea o lo'o taoto ai Mana'oga o Tagata Auai?
O le fa'ailoaina o mataupu autu o su'esu'ega e mana'omia e fa'aleleia atili ai le lelei o su'esu'ega fa'aletupe fa'alaua'itele ma tagata tumaoti mo le lumana'i o fa'ato'aga puipuia. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le Future Food Systems Co-operative Research Center (FFSCRC), na amataina e le New South Wales Farmers Association (NSW Farmers), Iunivesite o Niu Saute Uelese (UNSW) ma Food Innovation Australia Ltd. (FIAL), e aofia ai se consortium. e silia ma le 60 na faavaeina
alamanuia, malo ma tagata su'esu'e. O ana su'esu'ega ma polokalame agava'a e fa'amoemoe e lagolago tagata auai i le fa'atumauina o le gaosiga o mea'ai fa'aitulagi ma nu'u taulaga, ave oloa fou mai fa'ata'ita'iga i le maketi ma fa'atinoina vave, fa'asao-puipuia filifili sapalai mai fa'ato'aga i tagata fa'atau. I lena itu, ua saunia e le FFSRC se siosiomaga suʻesuʻe galulue faʻatasi e faʻatatau i le faʻaleleia o faʻatoʻaga puipuia ina ia faʻamalosia ai lo tatou gafatia e faʻatau atu fua faʻatoʻaga sili ona lelei ma fesoasoani ia Ausetalia e avea ma taʻitaʻi i le faasaienisi ma tekinolosi mo le vaega puipuia-totogi.
Sa su'esu'eina i latou na auai e fa'ailoa fua fa'atatau mo fa'ato'aga i totonu. O i latou na auai na fa'ailoaina fuala'au fa'atatau, o le fiafia i fualaau 'aina fou (29%) na sili atu, sosoo ai ma le fiafia i fuala'au 'aina (22%); vaila'au cannabis, isi vaila'au fa'ato'aga ma fa'ato'aga fa'apitoa (13%); ituaiga (10%); pulou/sigi (10%); ma laulaau lanumeamata (3%) (Ata 4).
Ata 4. Fa'avasegaina o fa'ato'aga o lo'o gaosia i le taimi nei e sui auai o le FFSCRC i nofoaga fa'ato'aga puipuia ma o lea, e foliga mai e fiafia tagata auai i le sailia o fofo mo le fa'atupuina o nei fa'ato'aga i lalo o le ufiufi.
O le suʻesuʻega na faʻavae i luga o faʻamatalaga e uiga i tagata auai o loʻo maua i luga ole laiga; o le mauaina o fa'amatalaga au'ili'ili o le a taua tele i le malamalama ma le fa'amalieina o mana'oga fa'apitoa o tagata auai.
3.3. Fa'atosinaina o Fa'ato'aga Fou mo Nofoaga Fa'atonu-Siosiomaga
O tekinolosi fa'ato'aga o lo'o avanoa mo le fa'aleleia o fualaau faisua ma isi la'au fa'ato'aga o lo'o fa'agasolo vave [50]. I totonu o faʻatoʻaga puipuia, o se faʻalapotopotoga faʻapitoa o le tamaoaiga ma suiga vave i faiga maketi ma mea e fiafia i ai tagata faʻatau, o le filifilia o le cultivar saʻo e taua tele [44,51]. E tele suʻesuʻega e iloilo ai le fetuunaiga o fualaʻau maualuga e pei o tamato ma isalaelu mo le gaosiga o greenhouses [52,53]. O tekonolosi fou faʻaleleia [50] ua faʻafaigofieina le atinaʻeina o faʻatoʻaga fou ma uiga manaʻomia, ma o nisi kamupani ua amata ona mamanuina laau mo le tuputupu aʻe i siosiomaga pulea i lalo o moli LED [20]. Ae ui i lea, o cultivars ua faʻatupuina tele ina ia faʻateleina fua i lalo o tulaga maualuga o le fanua [46]. O uiga fa'ato'aga e pei o le fa'apalepale i lamala, vevela ma le aisa-lea e mana'omia i fa'ato'aga fa'ato'aga ae e masani ona i ai fa'asalaga o fua-e masani lava e le mana'omia i totonu.
faatoaga i totonu.
O uiga autu e mafai ona faʻatatau mo le fetuʻunaʻiina o fualaʻau sili atu le tau i faʻatoʻaga i totonu e aofia ai le pupuu o le olaga, faʻaauau pea ona fuga, maualalo le fua o le aʻa i le pu, faʻaleleia le faʻatinoga i lalo o le maualalo o le photosynthetic-malosi, ma uiga manaʻomia o tagata faʻatau e aofia ai le tofo, lanu, fua ma meaʻai faʻapitoa [12,13]. E le gata i lea, o le fa'atupuina fa'apitoa mo le tulaga maualuga o le a maua ai oloa e sili ona mana'omia ma maualuga tau maketi. O alaleo malamalama, vevela, susu ma le tuʻuina atu o meaʻai e mafai ona faʻatonutonuina ina ia suia ai le faʻaputuina o mea faʻapipiʻi i laulaau ma fualaau aina [54,55] ma faʻateleina ai le taua o meaʻai o fualaʻau, e aofia ai polotini (tele ma le lelei), vitamini A, C ma le E, carotenoids, flavonoids, minerale, glycosides ma anthocyanins [12]. Mo se fa'ata'ita'iga, o suiga fa'alenatura (i le vine) ma le fa'ata'ita'iina o gene (i le kiwifruit) na fa'aaogaina e sui ai le fausaga o la'au, lea o le a aoga mo le totoina i totonu o le fale i nofoaga fa'atapula'a. I se su'esu'ega talu ai nei, na fa'ainisinia ai la'au tamato ma sieri i le fa'aogaina o le CRISPR-Cas9 e tu'ufa'atasia ai uiga mana'omia e tolu: o se fa'ata'ita'i fa'ata'ita'i, o se masaniga fa'atupula'ia ma vave fuga. O le fetaui lelei o ituaiga tamato 'fa'asa'oina mo le fa'aogaina i totonu o faiga fa'ato'aga na fa'amaonia e ala i fa'ata'ita'iga fa'ato'aga ma fa'atauga-fa'ato'aga [56].
O se toe iloiloga o le faʻatupuina o meaola mole e fatuina ai fualaʻau faʻamalieina na talanoaina ai le tau faʻaopoopo o mea tau faʻatoʻaga e ala i le atinaʻeina o fualaʻau faʻatoʻaga ma faʻamanuiaga faʻalesoifua maloloina ma vailaʻau taumafa [46]. O auala autu e atiaʻe ai fualaʻau faʻatoʻaga ma faʻamanuiaga faʻalesoifua maloloina na faʻaalia o le faʻaputuina o le tele o meaʻai manaʻomia poʻo le faʻaitiitia o mea e le manaʻomia, ma le faʻaputuina o mea taua e maua ai.
e le masani ona gaosia i totonu o fua.
4. Luitau ma Avanoa i Totoaina Puipuia ma Faatoaga i totonu
O fale fa'ato'aga puipuia ma fa'ato'aga i totonu e la'ititi la'ititi le a'afiaga o le si'osi'omaga. E ui o le totoina o fuala'au i lalo o le ufiufi e sili atu le malosi nai lo le tele o isi faiga fa'ato'aga, o le mafai ona fa'aitiitia le a'afiaga o le tau, fa'amautinoaina le su'esu'eina ma le fa'atupuina o mea'ai lelei e fa'aolaina ai le tu'uina atu pea o fua o fa'ato'aga, ma maua ai tupe maua e sili mamao atu nai lo tau fa'aopoopo o le gaosiga. [18]. O lu'itau taua ile fa'ato'aga puipuia e aofia ai:
• Maualuluga o tupe faavae, ona o le maualuga o tau o fanua i totonu o le taulaga ma pitonuu;
• maualuga le fa'aaogaina o le malosi;
• Mana'oga mo tagata faigaluega tomai;
• Puleaina o fa'ama'i e aunoa ma ni fa'ama'i; ma
• Atina'e o fa'asinomaga lelei o mea'ai—e fa'amatala ma fa'amaonia tulaga lelei o fua o fa'aeleeleaga—mo fuala'au totō i totonu.
I le vaega o loʻo mulimuli mai, matou te talanoaina nisi o luʻitau ma avanoa e fesoʻotaʻi ma faʻatoʻaga puipuia.
4.1. Tulaga sili ona lelei mo le maualuga o le gaosiga ma le aoga o punaoa
O le malamalama atili i mea e mana'omia i fuala'au i la'asaga eseese o le tuputupu a'e ma lalo o tulaga malamalama eseese e mana'omia pe afai e mana'omia e le au faifa'ato'aga le fa'atumauina o le tau-lelei o fua o fuala'au i totonu o si'osi'omaga pulea. O le pulea lelei o le siosiomaga o le greenhouse, e aofia ai ona elemene o le tau ma meaʻai, ma le fausaga faʻapea foʻi ma tulaga faʻainisinia, e mafai ona faʻateleina le lelei o fualaʻau ma fua tele [57]. E mafai ona a'afia le tuputupu a'e o la'au, fua faatatau evapotranspiration ma ta'amilosaga o le tino. Faatasi ai ma mea tau le tau, o le susulu o le la e sili ona taua ona o le photosynthesis e manaʻomia ai le malamalama, ma o fua o faʻatoʻaga e faʻatusatusa saʻo i le susulu o le la e oʻo atu i le malamalama tasiration point mo le photosynthesis. O le tele o taimi, e mana'omia ai le fa'aogaina lelei o le si'osi'omaga e fa'aalu ai le malosi, fa'aitiitia ai tupe maua o fa'ato'aga si'osi'omaga. O le malosi e mana'omia mo le fa'amafanafanaina ma le fa'amafanafana o lo'o tumau pea le popolega tele ma o se fa'amoemoe mo i latou o lo'o taumafai e fa'aitiitia le tau o le malosi [6]. O mea fa'amalama ma fa'atekonolosi tioata fou e pei o le Smart Glass [58] e ofoina atu avanoa fa'amoemoe mo le fa'aitiitia o le tau e feso'ota'i ma le fa'atumauina o le vevela vevela ma le fa'atonutonuina o fesuiaiga o le si'osi'omaga. I aso nei, o tekinolosi tioata fou ma faiga malulu lelei o loʻo tuʻufaʻatasia i totonu o faʻatoʻaga puipuia i totonu o fale tioata. E mafai ona fa'aitiitia mea e fa'aiila ai
faʻaaogaina o le eletise, e ala i le faʻafefeina o le tele o le susulu o le la ma toe faʻafeiloaʻi le malosi malamalama e gaosia ai le eletise e faʻaaoga ai sela photovoltaic [59,60].
Ae ui i lea, o mea e ufiufi e aʻafia ai le greenhouse microclimates [61,62] e aofia ai le malamalama [63] ma o lea e taua ai le iloiloina o le aʻafiaga o mea faʻapipiʻi fou i luga o le tuputupu aʻe o laʻau ma le physiology, faʻaogaina o punaoa, fua o fualaʻau ma le lelei i siosiomaga o mea taua. e pei ole CO2, vevela, mea'ai ma le fa'asusuina e fa'atonuina malosi. Mo se faʻataʻitaʻiga, semi-transparent Organic Photovoltaics (OPVs) e faʻavae i luga o le faʻafefiloi o le poly regioregular (3-hexylthiophene) (P3HT), ma le phenyl-C61-butyric acid methyl ester (PCBM) na faʻataʻitaʻiina e faʻaleleia ai laʻau pepa (Capsicum annuum). I lalo o le paolo o OPVs, o laʻau pepa e maua ai le 20.2% sili atu fualaʻau ma laau paolo e 21.8% le maualuga i le faaiuga o le vaitau o le tuputupu ae [64]. I se isi suʻesuʻega, o le faʻaitiitia o le PAR e mafua mai i le fetuutuunai photovoltaic panels i luga o le taualuga e leʻi aʻafia ai fua, morphology o laʻau, numera o fugalaau i lala, lanu o fualaau aina, mausali ma le pH [65].
O se ata 'ata tioata atamai' ultra-maualalo, Solar Gard™ ULR-80 [58], o lo'o fa'ata'ita'iina nei i le gaosiga o fale tioata. O le fa'amoemoe o le iloa lea o le gafatia o mea fa'ai'ila ma fetu'una'i moli ma fa'aitiitia le tau maualuga o le malosi e feso'ota'i ma fa'agaioiga i fale fa'ato'aga greenhouses. Ata tioata atamai (SG) o loʻo faʻaaogaina i le tioata masani o faga tioata taʻitasi i totonu o nofoaga e totoina ai fualaʻau fualaʻau e faʻaaoga ai faʻatauga faʻatau-faʻatoʻaga ma faiga faʻatautaia [66,67]. O faʻataʻitaʻiga o le eggplant i lalo o le SG na faʻaalia ai le maualuga o le malosi ma le faʻaogaina o le fertigation [42], ae na faʻaitiitia ai foʻi le fua o le isalaelu, ona o le maualuga o fua o fugalaau ma / poʻo fualaʻau faʻapaʻu ona o se taunuuga o le photosynthesis faʻatapulaʻaina [58]. O le ata SG o lo'o fa'aaogaina e ono mana'omia se suiga ina ia maua ai le malamalama sili ona lelei ma fa'aitiitia ai le fa'atapula'aina o le malamalama mo fuala'au e tele-carbon-goto e pei o le isalaelu.
O le fa'aogaina o mea fou e fa'aola ai le malosi e pei o le tioata atamai e maua ai se avanoa sili e fa'aitiitia ai le tau o le malosi o fa'atinoga o fale tioata ma fa'amalieina tulaga mama mo le fa'ato'againa o fuala'au fa'atatau. O ata tifaga atamai e pei ole luminescent-light emitting agricultural films (LLEAF) e mafai ona fa'aleleia atili fa'apea fo'i ma le fa'atonutonuina o le tuputupu a'e o la'au ma le atina'eina o fa'ato'aga i totonu ole la'au fa'atekonolosi puipuia. LLEAF
e mafai ona fa'ata'ita'i paneli i fuala'au 'ese'ese ma fuala'au e le'i fuga e iloa ai pe fesoasoani i le fa'atuputeleina o la'au ma le fa'ato'aga (e ala i le suia o faiga fa'aletino e fa'avaeina ai le tuputupu a'e o la'au ma fua lelei ma le lelei).
4.2. Puleaina o Fa'ama'i ma Fa'ama'i
E ui ina fa'amanino nofoaga fa'ato'aga e mafai ona fa'aitiitia ai fa'ama'i ma fa'ama'i, a fa'aofi loa, e matua faigata lava ma taugata le fa'atonutonuina e aunoa ma le fa'aogaina o vaila'au fa'a'ona. Fa'ato'aga tu'usa'o i totonu e mafai ai ona mata'ituina fa'ato'aga mo fa'ailoga o fa'ama'i po'o fa'ama'i, ma le lima ma/po'o le otometi (fa'aogaina o tekonolosi fa'alogo) ma le fa'aaogaina o tekonolosi fa'apolopolo ma/po'o le fa'aogaina mamao o le a faafaigofieina.
o le vave iloa o faʻamaʻi ma le aveeseina o faʻamaʻi ma / poʻo le afaina o laʻau [7].
O auala fou e fa'aogaina ai meaola faalafua (IPM) [68] o le a mana'omia mo le pulea lelei o fa'ama'i fa'ama'i i totonu o greenhouses. Fa'ata'ita'iga fa'afoe talafeagai (aganu'u, fa'aletino, fa'ainisinia, olaola ma vaila'au), fa'atasi ai ma aga fa'aleaganu'u lelei, auala mata'ituina lelei ma fa'amaonia sa'o e mafai ona fa'aleleia atili le gaosiga o fuala'au 'aina ae fa'aitiitia le fa'alagolago i le fa'aogaina o vailaau fa'asaina. O se faiga tu'ufa'atasia i le puleaina o fa'ama'i e aofia ai le fa'aogaina o fa'ato'aga fa'ato'aga, tumama, tu ma aga fa'aleaganu'u lelei ma le fa'aogaina talafeagai o vailaau fa'asaina [44]. O le atina'eina o fuafuaga fou a le IPM e mafai ona fa'aitiitia ai tau o tagata faigaluega ma le mana'oga e fa'aoga vaila'au fa'ama'i. Mo se fa'ata'ita'iga, le fa'aogaina o mea'ai fou, fa'atauga fa'apisinisi, fa'alenatura aoga (fa'ata'ita'iga, aphid midge, lacewing lanu meamata, ma isi) e pulea ai fa'ama'i fa'ato'aga ma fa'aitiitia ai le fa'alagolago i vaila'au. Su'ega IPM fou eseese
fuafuaga, i le tu'uesea ma le tu'ufa'atasia, o le a fesoasoani i le atina'eina o fuala'au fa'ato'aga ma fale-fa'atonu fautuaga mo le au faifa'ato'aga.
4.3. Tulaga Tulaga lelei ma le Taumafa
O fa'ato'aga puipuia e maua ai e le au faifa'ato'aga ma pa'aga fa'apisinisi le maualuga o fua ma fa'ato'aga maualuga i tausaga ta'itasi [69]. O le totoina o fualaau aina suamalie ma fualaau faisua, e ui i lea, e manaʻomia ai le suʻega maualuga o meaʻai ma tulaga lelei [70]. Fa'ata'ita'iga lelei o fuala'au 'aina e aofia ai le susū, pH, soluble solids, pefu, lanu o fuala'au, ascorbic acid ma titratable acidity, ma mea'ai maualuga e aofia ai suka, ga'o, porotini, vitamini ma antioxidants; le mautu ma le gau o le vai e taua foi i le faʻamalamalamaina o faʻamatalaga lelei [66]. E lē gata i lea, e mafai ona tu'ufa'atasia le su'esu'ega maualuga o fua o fa'ato'aga i totonu o se faiga fa'aogaina otometi. O le su'esu'eina o fa'ato'aga o fa'ato'aga o lo'o avanoa mo ta'otoga lelei o le a maua ai ni fuala'au 'aina ma fuala'au fou e maualuga lona tau, ma mea'ai mo le au faifa'ato'aga ma tagata fa'atau. Fa'ata'ita'iga fa'ato'aga e aofia ai le si'osi'omaga o le tuputupu a'e ma faiga fa'ato'aga e mana'omia le fa'asilisiliina ina ia fa'aleleia atili le gaosiga ma le toto'a o fuala'au fa'ato'aga o nei fa'ato'aga maualuga.
4.4. Galuega ma Tomai-Leipa Avanoa
O lo'o fa'atupula'ia le mana'omia o tagata faigaluega mo le fa'ato'aga fa'ato'aga puipuia (>5% i le tausaga) ma ua fa'atatauina e silia ma le 10,000 tagata i Ausetalia atoa o lo'o fa'afaigaluega sa'o e le alamanuia. E ui lava i le maualuga o le faʻaogaina o masini, o le tele o faʻatoʻaga puipuia e manaʻomia ai le tele o tagata faigaluega, aemaise lava mo le faʻatutuina o fualaʻau, tausiga o fualaʻau, pollination masini ma le seleseleina o fua. Faatasi ai ma le faateleina o le manaoga
mo le au faifaatoʻaga e maualuga le tomai, o le sapalai o tagata faigaluega agavaa talafeagai e tumau pea le maualalo [18,71]. O le a manaʻomia foʻi se tagata faigaluega faʻapitoa mo le atinaʻeina o faʻatoʻaga i luga o le taulaga, lea o le a maua ai galuega fou mo tekinolosi, pule o galuega, tagata faigaluega faʻaleleia ma le maketiina ma le aufaigaluega faʻatau [7]. O le fa'atuina o fale fa'atauva'a fa'atauva'a tele o le a maua ai le avanoa e fa'atalanoaina ai fesili su'esu'e, ma fa'ateleina ai le fa'amoemoe o le fa'ateleina o fua o fua o fa'ato'aga 'ese'ese a'o tu'uina atu a'oa'oga ma a'oa'oga i tomai e ono mana'omia tele i le vaega o fa'ato'aga puipuia i le lumana'i.
5. Faaiuga
I totonu o greenhouses maualuga ma tekinolosi atamai, e tele le gafatia e faʻaleleia ai tupe mama e ala i le otometi i vaega taua ma / poʻo le galue malosi e pei o le mataʻituina o fua, pollination, ma le seleselega. O le atinaʻeina o AI, robotics ma ML o loʻo tatalaina ni vaega fou mo le puipuia o faʻaputuga. O fa'ato'aga tu'usa'o o lo'o iai se vaega la'ititi o le maketi fa'ato'aga i le lalolagi ma, e ui lava i le malosi tele o le fa'ato'aga, o fa'ato'aga tu'usa'o e maua ai fua fa'atatau ma le maualuga o le vai ma le lelei o mea'ai. E mana'omia le fa'atamaoaigaina o fuala'au 'ese'ese pe afai o le puipuiga o fuala'au fa'ato'aga e maua ai se a'afiaga lelei tele i le saogalemu o mea'ai a le lalolagi. Fa'atekonolosi fa'atekonolosi fa'ato'aga puipuia e maua ai le tele o tamato, kukama, zucchini, capsicum, isalaelu ma le latisi, fa'atasi ai ma fuala'au Asia ma la'au.
O le atina'eina o nofoaga tetele e pulea-si'osi'omaga i totonu o Ausetalia ua fa'atapula'a i le totōina o tamato. O le atina'eina o fa'ato'aga talafeagai e mana'omia ai le fa'asilisiliina o le tele o uiga taua e ese mai ia e mana'omia ile fa'ato'aga i fafo. O uiga autu e mafai ona faʻatatau mo faʻatoʻaga i totonu e aofia ai le faʻaitiitia o le taamilosaga o le ola o fua, faʻaauau pea le fuga, maualalo le fua o le aʻa-i-pu, faʻateleina le faʻatinoga i lalo o le maualalo o le photosynthetic.
fa'aogaina o le malosi, ma uiga mana'omia mo tagata fa'atau, e pei o le tofo, lanu, fua ma mea'ai fa'apitoa.
E le gata i lea, o le fa'atupuina fa'apitoa mo fuala'au e sili atu ona lelei, e sili atu le mafiafia o mea'ai o le a maua mai ai oloa fa'ato'aga mana'omia (ma e ono mafai, fa'afoma'i) e lelei le tau o maketi. O le manuia ma le fa'atumauina o fa'ato'aga puipuia e fa'alagolago i le atina'eina o vaifofo i lu'itau muamua e aofia ai tau amata, fa'aaogaina o le malosi, tagata faigaluega tomai, pulega fa'ama'i ma atina'e lelei-fa'ailoga.
O mea fou fa'aitala ma fa'agasologa fa'atekonolosi o lo'o su'esu'eina pe fa'ata'ita'i fo'i ua ofoina atu fofo e fa'afetaia'i ai se tasi o lu'itau e sili ona mamafa puipuia-totogi. O nei alualu i luma e mafai, e mafai ona maua ai le faʻaleleia talafeagai e fesoasoani ai i le vaega puipuia o faʻatoʻaga faʻasolosolo suiga i se tulaga gafataulimaina ma taugofie o le malosi-lelei ma faʻamalieina manaʻoga faʻatupulaia mo le saogalemu o meaʻai, aʻo tausia le lelei o fualaʻau ma meaʻai.
anotusi, ma fa'aitiitia ai a'afiaga o le si'osi'omaga.
Saofai a le Tusitala: SGC tusia le iloiloga ma faʻamatalaga ma toe iloiloga na saunia e DTT, Z.-HC, OG ma CIC Ua faitau uma e tusitala ma malilie i le lomiga faʻasalalau o tusitusiga.
faatupeina: O le iloiloga na faʻavae i luga o se lipoti na faʻatonuina ma faʻatupeina e le Future Food Systems Cooperative Research Centre, lea e lagolagoina le galulue faʻatasi o alamanuia i le va o alamanuia, tagata suʻesuʻe, ma le alalafaga. Na matou maua foi le fesoasoani tau tupe mai galuega faatino a le Horticulture Innovation Ausetalia (Numera foa'i VG16070 i le DTT, Z.-HC, OG, CIC; Numera foa'i VG17003 i le DTT, Z.-HC; Numera foa'i LP18000 i le Z.-HC) ma le poloketi CRC P2 -013 (DTT, Z.-HC, OG, CIC).
Fa'amatalaga a le Komiti Fa'atonu: E le agavaa ai.
Fa'amatalaga Fa'atagaga Fa'ailoa: E le agavaa ai.
Fa'amatalaga Avanoa Fa'amatalaga: E le agavaa ai.
Feeseeseaiga o Tului: Fai mai tusitala e leai se feteenaʻiga tului.
mau faasino
1. Matagaluega a Malo Aufaatasi o Mataupu Tau Tamaoaiga ma Agafesootai. Maua i luga ole laiga: https://www.un.org/development/desa/en/news/population/2018-revision-of-world-urbanization-prospects.html (maua i le aso 13 Aperila 2022).
2. Matagaluega a Malo Aufaatasi o Mataupu Tau Tamaoaiga ma Agafesootai. Maua i luga ole laiga: https://www.un.org/development/desa/ publications/world-population-prospects-2019-highlights.html (maua i le aso 13 Aperila 2022).
3. Binns, CW; Lee, MK; Maycock, B.; Torheim, LE; Nanishi, K.; Duong, DTT Suiga o le tau, sapalai o mea'ai, ma ta'iala tau taumafa. Anu. Rev. Soifua Maloloina 2021, 42, 233–255. [CrossRef] [PubMed] 4. Valin, H.; Sands, RD; Van Der Mensbrugghe, D.; Nelson, GC; Ahammad, H.; Blanc, E.; Bodirsky, B.; Fujimori, S.; Hasegawa, T.; Havlik, P.; ma isi. Le lumanaʻi o manaʻoga meaʻai: Malamalama i eseesega i faʻataʻitaʻiga o le tamaoaiga o le lalolagi. Agric. Econ. 2014, 45, 51–67. [CrossRef] 5. Hughes, N.; Lu, M.; Ying Soh, W.; Lawson, K. Fa'ata'ita'iina o a'afiaga o suiga o le tau i le manuia o fa'ato'aga a Ausetalia. I le ABARES Pepa Galuega; Malo o Ausetalia: Canberra, Ausetalia, 2021. [CrossRef] 6. Rabbi, B.; Chen, Z.-H.; Sethuvenkatraman, S. Fa'asaoina fa'ato'aga i tau mafanafana: O se iloiloga o le fa'atonutonuina o le susū ma METOFAGA fa'amalulu. Malosiaga 2019, 12, 2737. [CrossRef] 7. Benke, K.; Tomkins, B. Future Food-production systems: Fa'ato'aga tu'usa'o ma fa'ato'aga fa'atonutonu-si'osi'omaga. Lagolago. Sci. Faataitai. Faiga Faavae 2017, 13, 13–26. [CrossRef] 8. Mougeot, LJA Tuputupu A'ai Lelei: Fa'ato'aga i Taulaga mo Atina'e Gafataulimaina; IDRC: Ottawa, ON, Kanata, 2006; ISBN 978-1-55250-226-6.
9. Pearson, LJ; Pearson, L.; Pearson, CJ Fa'ato'aga gafataulimaina i taulaga: Fa'asoa ma avanoa. Int. J. Agric. Lagolago. 2010, 8, 7–19. [CrossRef] 10. Tout, D. Le pisinisi fa'ato'aga a le itumalo o Almeria, Sepania. Geogr. J. 1990, 156, 304–312. [CrossRef] 11. Henry, R. Fa'afouga i fa'ato'aga ma sapalai o mea'ai e tali atu ai ile fa'ama'i ole COVID-19. Mol. La'au 2020, 13, 1095–1097. [CrossRef] 12. O'Sullivan, C.; Bonnett, G.; McIntyre, C.; Hochman, Z.; Wasson, A. Fuafuaga e faʻaleleia ai le gaosiga, faʻavasegaina o oloa ma tupe mama o faʻatoaga i le taulaga. Agric. Syst. 2019, 174, 133–144. [CrossRef] 13. O'Sullivan, CA; McIntyre, CL; mago, IB; Hani, SM; Hochman, Z.; Bonnett, GD Fa'ato'aga Vertical e fua mai. Nat. Biotechnol. 2020, 38, 160–162. [CrossRef] 14. Fa'asa'oloto Cuesta Roble. Fa'amaumauga a le Global Greenhouse. 2019. Maua i luga ole laiga: https://www.producegrower.com/article/cuestaroble-2019-global-greenhouse-statistics/ (maua i le aso 13 Aperila 2022).
15. Hadley, D. Siosiomaga Pulea Alamanuia Fa'ato'aga Fa'ato'aga i NSW; Iunivesite o Niu Egelani: Armidale, Ausetalia, 2017; i. 25.
16. Faafanua Fualaau a le Lalolagi. 2018. Maua i luga ole laiga: https://research.rabobank.com/far/en/sectors/regional-food-agri/world_ vegetable_map_2018.html (maua i le aso 13 Aperila 2022).
17. Graeme Smith Consulting—Fa'amatalaga Lautele Alamanuia. Maua i luga ole laiga: https://www.graemesmithconsulting.com/index. php/information/general-industry-information (maua i le aso 13 Aperila 2022).
18. Davis, J. Growing Protected Cropping i Ausetalia i le 2030; Puipuiga Toto'aga Ausetalia: Perth, Ausetalia, 2020; i. 15.
19. Faifaatoaga. Tulaga o Fa'ato'aga i totonu; Fa'ato'aga: Brooklyn, NY, ISA, 2017.
20. Fa'ato'aga e leai ni palapala i totonu: Vaega I: Su'esu'eina o Alamanuia ma A'afiaga ole Si'osi'omaga Fa'ato'aga|Lomiga|WWF.
Maua i luga ole laiga: https://www.worldwildlife.org/publications/indoor-soilless-farming-phase-i-examining-the-industry-andimpacts-of-controlled-environment-agriculture (maua i le aso 13 Aperila 2022). Fa'ato'aga 2022, 2 184
21. Emmott, CJM; Röhr, JA; Campoy-Quiles, M.; Kirchartz, T.; Urbina, A.; Ekins-Daukes, NJ; Nelson, J. Organic photovoltaic
greenhouses: O se talosaga tulaga ese mo semi-manino PV? Malosiaga Si'osi'omaga. Sci. 2015, 8, 1317–1328. [CrossRef] 22. Marucci, A.; Zambon, I.; Colantoni, A.; Monarca, D. Fa'atasiga o fa'ato'aga ma fa'amoemoega o le malosi: Iloiloga o se fa'ata'ita'iga o le fa'ato'aga fa'ato'aga o le photovoltaic greenhouse. Fa'afouina. Lagolago. Malosiaga Rev. 2018, 82, 1178–1186. [CrossRef] 23. Torrellas, M.; Antón, A.; López, JC; Paeza, EJ; Parra, JP; Muñoz, P.; Montero, JI LCA o se fa'ato'aga tamato i totonu o se fale lau'ele'ele tele i Almeria. Int. J. Iloiloga o le Taamilosaga o le Ola. 2012, 17, 863–875. [CrossRef] 24. Caponetto, R.; Fortuna, L.; Nunnari, G.; Occhipinti, L.; Xibilia, MG Computing Soft mo le pulea o le tau kiona. IEEE Trans. Fuzzy Syst. 2000, 8, 753–760. [CrossRef] 25. Guo, D.; Juan, J.; Chang, L.; Zhang, J.; Huang, D. Fa'ailoga tagata o le vai o le sone a'a o la'au i totonu o le gaosiga o greenhouse e fa'atatau i le fa'avasegaina ma le fa'aogaina o masini. Sci. Rep. 2017, 7, 8303. [CrossRef] 26. Hassabis, D. Artificial intelligence: Chess match of the century. Natura 2017, 544, 413–414. [CrossRef] 27. Hemming, S.; de Zwart, F.; Elings, A.; Righini, I.; Petropoulou, A. Pulea mamao o le gaosiga o fuala'au 'aina ma le atamai fa'a-Greenhouse climate, fa'asūsū, ma le gaosiga o fua. Sensors 2019, 19, 1807. [CrossRef] [PubMed] 28. Taki, M.; Abdanan Mehdizadeh, S.; Rohani, A.; Rahnama, M.; Rahmati-Joneidabad, M. Faʻaaogaina masini aʻoaʻoga ile faʻataʻitaʻiga greenhouse; talosaga fou ma au'ili'iliga. Inf. Processing Agric. 2018, 5, 253–268. [CrossRef] 29. Shamshiri, RR; Hameed, IA; Thorp, KR; Balasundram, SK; Shafian, S.; Fatemieh, M.; Sultan, M.; Mahns, B.; Samiei, S. Greenhouse Automation Fa'aaogāina Uaealesi Sensors ma IoT Instruments Tu'ufa'atasi ma Fa'amatalaga Fa'amatalaga; IntechTatala: Rijeka, Croatia, 2021; ISBN 978-1-83968-076-2.
30. Subeesh, A.; Mehta, CR Automation ma numera o faʻatoʻaga e faʻaaoga ai le atamai faʻapitoa ma le initaneti o mea. Artif. Atamai. Agric. 2021, 5, 278–291. [CrossRef] 31. Lehnert, C.; McCool, C.; Sa, I.; Perez, T. O se robot e seleseleina pepa suamalie mo Siosiomaga fa'ato'aga puipuia. arXiv 2018, arXiv:1810.11920.
32. Lehnert, C.; McCool, C.; Corke, P.; Sa, I.; Stachniss, C.; Henten, EJV; Nieto, J. Fa'amatalaga fa'apitoa i fa'ato'aga robotics. J. Malae Robot. 2020, 37, 5–6. [CrossRef] 33. Shamshiri, R.; Weltzien, C.; Hameed, IA; Yule, IJ; Grift, TE; Balasundram, SK; Pitonakova, L.; Ahmad, D.; Chowdhary, G. Suesuega ma atinaʻe i faʻatoʻaga robotics: O se vaʻaiga o faʻatoʻaga numera. Int. J. Agric. Paiola. Eng. 2018, 11, 1–14. [CrossRef] 34. Balendonck, J. Sweeper robot e piki muamua pepa. Greenh. Int. Mag. Greenh. Tuputupu. 2017, 6, 37.
35. Yuan, T.; Zhang, S.; Sheng, X.; Wang, D.; Gong, Y.; Li, W. O se robot pollination tuto'atasi mo le togafitiga o le homone o fugalaau tamato i totonu o le greenhouse. I Taualumaga a le 2016 3rd International Conference on Systems and Informatics (ICSAI), Shanghai, Saina, 19–21 Novema 2016; itulau 108–113.
36. Meharg, AA Va'aiga: Fa'ato'aga a le taulaga e mana'omia le mata'ituina. Natura 2016, 531, S60. [CrossRef] [PubMed] 37. Thomaier, S.; Specht, K.; Henckel, D.; Dierich, A.; Siebert, R.; Freisinger, UB; Sawicka, M. Fa'ato'aga i totonu ma luga o fale i le taulaga: Fa'ata'ita'iga i le taimi nei ma tala fa'apitoa o fa'ato'aga e leai se eka (ZFarming). Fa'afouina. Agric. Food System. 2015, 30, 43–54. [CrossRef] 38. Ghannoum, O. O La'au lanumeamata o le Toe Fa'aleleia. Openforum. 2020. Maua i luga ole laiga: https://www.openforum.com.au/the-greenshoots-of-recovery/ (maua i le aso 13 Aperila 2022).
39. Despommier, D. Fa'ato'aga i luga o le 'a'ai: Le tula'i mai o fa'ato'aga tu'usa'o i le taulaga. Trends Biotechnol. 2013, 31, 388–389. [CrossRef] 40. Yang, J.; Liu, M.; Lu, J.; Miao, Y.; Hossain, MA; Alhamid, MF Botanical internet of things: Toward smart indoor farming by
feso'ota'i tagata, la'au, fa'amaumauga ma ao. Mob. Netw. Appl. 2018, 23, 188–202. [CrossRef] 41. Samaranayake, P.; Liang, W.; Chen, Z.-H.; Tisu, D.; Lan, Y.-C. Fa'ato'aga puipuia puipuia: Ose su'esu'ega o a'afiaga fa'avaitaimi ile fa'aaogāina o le malosi'ele'ele ile taimi ole gaosiga ole pepa. Malosiaga 2020, 13, 4468. [CrossRef] 42. Lin, T.; Goldsworthy, M.; Chavan, S.; Liang, W.; Maier, C.; Ghannoum, O.; Cazzonelli, CI; Tisu, DT; Lan, Y.-C.;
Sethuvenkatraman, S.; ma isi. O se mea fa'apipi'i tusi e fa'aleleia atili ai le malosi fa'amalieina ma le fa'atosina lelei mo le gaosiga o le isalaelu fale tioata. Malosiaga 2022, 251, 123871. [CrossRef] 43. Samaranayake, P.; Maier, C.; Chavan, S.; Liang, W.; Chen, Z.-H.; Tisu, DT; Lan, Y.-C. Fa'aiti'itia le malosi i totonu o se fale fa'ato'aga puipuia e fa'aaoga ai nofoaga e maua ai le tele o le vevela ma le fa'atonutonuina o fa'aola ea. Malosiaga 2021, 14, 6014. [CrossRef] 44. FAO. Fa'ata'ita'iga Lelei Fa'ato'aga mo Fa'ato'aga Fualaau Mata'u: Fa'avae mo Itu o le Tau Metitirani; FAO Plant Production ma Pepa Puipuia; FAO: Roma, Italia, 2013; ISBN 978-92-5-107649-1.
45. Hort Innovation Protected Cropping—Tula'iga o Su'esu'ega ma Fa'ailoaga o Vaeluaga mo Su'esu'ega mo Fualaau Fa'asaina (VG16083). Maua i luga ole laiga: https://www.horticulture.com.au/growers/help-your-business-grow/research-reports-publications-factsheets-and-more/project-reports/vg16083-1/vg16083/ (maua i luga 13 Aperila 2022).
46. Hiwasa-Tanase, K.; Ezura. Luma. Totō Sci. 2016, 7, 539. [CrossRef] 47. Kozai, T. Aisea e moli ai moli o le LED mo faatoaga i le taulaga? I le moli moli mo Faatoaga i le Taulaga; Kozai, T., Fujiwara, K., Runkle, ES, Eds.; Springer: Sigapoa, 2016; itulau 3–18. ISBN 978-981-10-1848-0.
48. Kwon, S.; Lim, J. Faʻaleleia atili o le malosi o le malosi i fale gaosi oloa e ala i le fuaina o le gafatia o le bioelectrical laau. Informatics in Control, Automation and Robotics; Tan, H., Ed.; Springer: Perelini/Heidelberg, Siamani, 2011; itulau 641–648.
49. Cocetta, G.; Casciani, D.; Bulgari, R.; Musante, F.; Kołton, A.; Rossi, M.; Ferrante, A. Fa'aoga mama lelei mo le gaosiga o fualaau faisua
i totonu o siosiomaga puipuia ma totonu. Eur. Phys. J. Plus 2017, 132, 43. [CrossRef] Fa'ato'aga 2022, 2 185
50. Jones, M. Fa'atekonolosi Fou Fa'ato'aga ma Avanoa mo le Alamanuia La'au Fualaau a Ausetalia; Horticulture Innovation Australia Limited: Sini, Ausetalia, 2016.
51. Tüzel, Y.; Leonardi, C. Faʻatoʻaga puipuia i le itulagi o Mediterane: Faiga ma manaʻoga. Ege Üniversitesi Ziraat Fakültesi Derg. 2009, 46, 215–223.
52. Bergougnoux, V. Le tala'aga o tamato: Mai le fa'atosina i le biopharming. Biotechnol. Fautuaga. 2014, 32, 170-189. [CrossRef] [PubMed] 53. Taher, D.; Solberg, S.Ø.; Prohens, J.; Chou, Y.; Rakha, M.; Wu, T. A'oa'iga isalaelu ole nofoaga tutotonu o fualaau faisua a le lalolagi: Afuaga, fa'atupuina, fa'asalalauina o fatu ma fa'aoga ile fa'atupuina. Luma. Totō Sci. 2017, 8, 1484. [CrossRef] [PubMed] 54. Hasan, MM; Bashir, T.; Ghosh, R.; Lee, SK; Bae, H. O se vaaiga lautele o a'afiaga o LED i le gaosiga o mea fa'aolaola ma le lelei o fua. Molecules 2017, 22, 1420. [CrossRef] 55. Piovene, C.; Orsini, F.; Bosi, S.; Sanoubar, R.; Bregola, V.; Dinelli, G.; Gianquinto, G. Mumu sili ona lelei: fua faatatau lanumoana i moli taʻitaʻia mo faʻatoʻaga nutraceutical totonu. Sci. Hortic. 2015, 193, 202-208. [CrossRef] 56. Kwon, C.-T.; Heo, J.; Lemoni, ZH; Capua, Y.; Hutton, SF; Van Eck, J.; Paka, SJ; Lippman, ZB Fa'atosina vave o fuala'au fuala'au solanaceae mo fa'ato'aga i le taulaga. Nat. Biotechnol. 2020, 38, 182-188. [CrossRef] 57. Shamshiri, RR; Jones, JW; Thorp, KR; Ahmad, D.; Tagata, HC; Taheri, S. Iloiloga o le vevela sili ona lelei, susu, ma le mamafa o le ausa mo le suʻesuʻeina o le microclimate ma le faʻatonutonuina o le totoina o tamato: O se iloiloga. Fa. Agrophys. 2018, 32, 287-302. [CrossRef] 58. Chavan, SG; Maier, C.; Alagoz, Y.; Filipe, JC; Warren, CR; Lin, H.; Jia, B.; Loik, A'U; Cazzonelli, CI; Chen, ZH; ma isi. O le photosynthesis fa'atapula'aina o le malamalama i lalo ole ata fa'asao malosi e fa'aitiitia ai fua o le isalaelu. Malosiaga o Mea'ai Puipui. 2020, 9, e245. [CrossRef] 59. Timmermans, GH; Douma, RF; Lin, J.; Debije, MG Fa'amalama 'atamai' fa'amalama fa'amalama lua-/eletise-tali. Tusi. Sci. 2020, 10, 1421. [CrossRef] 60. Yin, R.; Xu, P.; Shen, P. Tulaga su'esu'ega: Fa'asao malosi mai le ata fa'amalama o le la i fale fa'apisinisi e lua i Shanghai. Malosiaga Fausia. 2012, 45, 132-140. [CrossRef] 61. Kim, H.-K.; Lee, S.-Y.; Kwon, J.-K.; Kim, Y.-H. Iloiloina o le aafiaga o mea e ufiufi ai i luga ole laiga oona ma le fa'aogaina ole vevela. Agronomi 2022, 12, 143. [CrossRef] 62. o ia, X.; Maier, C.; Chavan, SG; Zhao, C.-C.; Alagoz, Y.; Cazzonelli, C.; Ghannoum, O.; Tisu, DT; Chen, Z.-H. Mea fa'apipi'i fa'amalama ma le gaosiga o fuala'au fa'ato'aga gafataulimaina: O se toe iloiloga. Tulafono Fa'atupu La'au. 2021, 95, 1-17. [CrossRef] 63. Timmermans, GH; Hemming, S.; Paeza, E.; Toor, EAJV; Schenning, APHJ; Debije, MG Mea fa'apitoa fa'apitoa mo le fa'atonutonuina o le la i totonu o greenhouses. Fautuaga. Filifili Mata. 2020, 8, 2000738. [CrossRef] 64. Zisis, C.; Pechlivani, EM; Tsimikli, S.; Mekeridis, E.; Laskarakis, A.; Logothetidis, S. Photovoltaics fa'aletino i luga o fale lau'ele'ele: A'afiaga i le tuputupu a'e o la'au. Mata. O le aso nei o le Proc. 2019, 19, 65-72. [CrossRef] 65. Aroca-Delgado, R.; Pérez-Alonso, J.; Callejón-Ferre, Á.-J.; Díaz-Pérez, M. Morphology, fua ma le lelei o le totoina o tamato greenhouse ma fetuutuunai photovoltaic paneta pito i luga (Almería-Sepania). Sci. Hortic. 2019, 257, 108768. [CrossRef] 66. o ia, X.; Chavan, SG; Hamoui, Z.; Maier, C.; Ghannoum, O.; Chen, Z.-H.; Tisu, DT; Cazzonelli, CI Ata tioata atamai e fa'aitiitia ai le ascorbic acid i fuala'au 'aina mumu ma moli e aunoa ma le a'afiaina o le ola. La'au 2022, 11, 985. [CrossRef] 67. Zhao, C.; Chavan, S.; o ia, X.; Zhou, M.; Cazzonelli, CI; Chen, Z.-H.; Tisu, DT; Ghannoum, O. O le tioata atamai e a'afia ai le ma'ale'ale o stomata o le greenhouse capsicum e ala i le suia o moli. J. Exp. Bot. 2021, 72, 3235-3248. [CrossRef] 68. Pilkington, LJ; Messelink, G.; van Lenteren, JC; Le Mottee, K. “Puipuia o meaola faalafua”—Faafoega o meaola faalafua i totonu o fale gaosimea. Biol. Pulea 2010, 52, 216–220. [CrossRef] 69. Sonneveld, C.; Voogt, W. Mea'ai toto i le gaosiga o le greenhouse i le lumana'i. I La'au Mea'ai o La'au Toto'a; Sonneveld, C., Voogt, W., Eds.; Springer: Dordrecht, Netherlands, 2009; pp. 393-403.
70. Treftz, C.; Omaye, ST Su'esu'ega o mea'ai o le palapala ma strawberries e leai ni palapala ma raspberries o lo'o toto i totonu o se fale lau'ele'ele. Mea'ai Nutr. Sci. 2015, 6, 805–815. [CrossRef] 71. Tuuina atu o Avanoa A'oa'oga Fa'aopoopo i Sui o Alamanuia Veg. AUSVEG. 2020. Maua i luga ole laiga: https://ausveg.com.au/
tala/taofa'i-a'oa'oga-avanoa-i-veg-industry-members/ (maua i le aso 13 Aperila 2022).