Jianming Xie1,2 & Jihua Yu1,2 & Baihong Chen1,2 & Zhi Feng1,2 & Jian Lyu1,2 & Linli Hu1,2 & Yantai Gan3 &
Kadambot HM Siddique4
1. Gansu Provincial Key Laboratory of Aridland Crop Sciences, Gansu Agricultural University, Lanzhou 730070, Saina
2. Kolisi o Fa'ato'aga, Gansu Agricultural University, Lanzhou 730070, Saina
3. Fa'ato'aga ma Fa'ato'aga-Food Canada, Swift Current Research and Development Centre, Swift Current, SK S9H 3X2, Kanata
4. Le UWA Institute of Agriculture and School of Agriculture & Environment, The University of Western Australia, Perth, WA 6001, Ausetalia
lē faʻatino
I totonu o itulagi / atunuʻu e televave le atinaʻeina o le tamaoaiga, e pei o Aferika, Saina, ma Initia, o fanua faʻatoʻaga ua vave ona faʻaitiitia ona o le fausiaina o taulaga ma isi faʻaoga tau pisinisi mo le fanua. Ole mea lea e fa'atupu ai ni lu'itau e le'i tupu muamua ina ia lava mea'ai e fa'amalieina ai le fa'ateleina o mana'oga. E mafai ona atia'e le faitau miliona o fanua e pei o le toafa, e le mafai ona totōina mo le gaosiga o mea'ai? E mafai ona fa'aogaina le tele o le malosi o le la mo le gaosiga o fa'ato'aga i totonu o si'osi'omaga fa'atonutonu, e pei o greenhouses e fa'avae i le la? O iinei, matou te iloiloina ai se faiga fa'ato'aga fou, o lona uiga "Gobi fa'ato'aga." Matou te iloa o le faiga faʻatoʻaga fou a Gobi e ono uiga faʻapitoa: (i) faʻaaogaina punaoa eleele pei o le toafa ma le malosi o le la e na o le pau lea o le malosiaga e maua ai fualaau aina ma fualaau faisua fou i tausaga taʻitasi, e le pei o gaosiga masani o greenhouse lea e manaʻomia ai le malosi. fa'amalieina e ala i le susunuina o suauu po'o le fa'aaogaina o le eletise; (ii) o fuifui o vaega o faatoaga taitasi ua faia e faaaoga ai mea e maua i totonu o le atunuu e pei o le palapala omea mo puipui i matu o nofoaga; (iii) fua o fanua (fua fou ile iunite fanua ile tausaga) e 10-27 taimi sili atu ma lelei le faʻaaogaina o le suavai 20-35 taimi e sili atu nai lo le masani o fanua tatala, faiga faʻasusu; (iv) o fuala'au fa'ato'aga o lo'o tu'uina atu tele lava e ala i so'oga fa'alenu'u o lo'o faia i totonu o le atunu'u, lea e fa'aitiitia ai le fa'aogaina o fetilaisa fa'aonanā fa'asusu i le gaosiga o fa'ato'aga; (v) o oloa e maualalo le tulaga o le siosiomaga nai lo le galueaiina o fanua tatala ona o le malosi o le la e na o le pau lea o le malosiaga ma le maualuga o fua o fua o faatoaga i le iunite o mea e fai; ma (vi) e maua ai galuega i nuu i tua, e faaleleia ai le mautu o nuu i tua. A o lenei faiga ua faamatalaina o se "Gobi-fanoga vavega" mo le atina'eina o socioeconomic, e tele lu'itau e mana'omia ona fo'ia, e pei ole vai fa'agata, saogalemu o oloa, ma a'afiaga ole si'osi'omaga. Matou te fautua atu e tatau ona fausia ni faiga faavae talafeagai ina ia mautinoa o le faiga e faʻaleleia ai le gaosiga o meaʻai ma faʻaleleia le tamaoaiga o nuʻu i tua aʻo puipuia le siosiomaga maʻaleʻale.
faʻatomuaga
O fanua fa'ato'aga mo fa'ato'aga ose puna'oa utiuti (Liu et al. 2017). I atunuu e televave le atinaʻeina o le tamaoaiga, e pei o Saina, Initia, ma Aferika, o le tele o fanua faʻatoʻaga ua liua i faʻaoga pisinisi (Cakir et al. 2008; Xu et al. 2000). Ona o le televave o le taulaga o loʻo tauva mo fanua ma faʻatoaga (Zhang et al. 2016; Mueller et al. 2012), o loʻo i ai se luʻitau e leʻi tupu muamua mo le faʻateleina o fualaʻau faʻatoʻaga e faʻamalieina ai manaʻoga taumafa ma mea e fiafia i ai le faʻatupulaia o le faitau aofaʻi o tagata (Godfray et al. 2010). E ono mafai e atunuu atiaʻe o loʻo i ai le tele o fanua faʻatoʻaga, e pei o Ausetalia, Kanata, ma Amerika, e mafai ona faʻaliliuina fanua mutia i fanua faʻatoʻaga mo maketi saito i le lalolagi. Ae ui i lea, o le faia o lea mea e ono faatelevaveina ai le leiloa o le kaponi faasao ma i ai ni aafiaga taua, leaga i le siosiomaga (Godfray 2011).
I le tele o siosiomaga matutu ma semi-arid, e tele vaega o "Gobi fanua" (fa'amatala o fanua e le mafai ona fa'ato'aga), e aofia ai le 1.95 miliona hectares o fanua tu'ufua i itumalo e ono o le itu i matu sisifo o Saina (Liu et al. 2010). O loʻo faia e Saina se taumafaiga faʻatasi e atiaʻe lenei fanua o Gobi mo le gaosiga o meaʻai e faʻaaoga ai se faiga faʻatoʻaga fou, e taʻua "Gobi fa'ato'aga." Sa matou faauigaina lenei faiga o faatoaga e faapea "Ose fa'ato'aga fa'ato'aga fa'atasi ai ma se fuifui o fa'ato'aga fa'ato'aga fa'a-lotoifale, fa'aola-ola e pei o le la'au fa'ato'aga e pei o le la'au fa'ato'aga mo le gaosiga o fuala'au fa'ato'aga, maualuga le lelei o fuala'au fou (fuala'au, fualaau 'aina ma mea teuteu) i se tulaga lelei, lelei ma taugofie." (Xie et al. 2017). I nisi faiga fa'apipi'i fa'apitoa, e mafai ona mata'ituina tulaga tau i totonu o iunite ta'itasi e fa'aoga ai fa'amaumauga. E le pei o greenhouses masani poʻo fale tioata e faʻamafanafana ma malulu (lua tau tetele o loʻo aʻafia i le gaosiga o greenhouses) e masani ona tuʻuina atu e ala i le susunuina o suauʻu (tiso, suauʻu suauʻu, suauʻu vai, kesi) e faʻateleina ai le CO.2 fa'aoso, po'o le fa'aogaina o mea fa'avevela eletise e fa'aalu ai le tele o le malosi (Hassanien et al. 2016; Wang et al. 2017), "Gobi fa'ato'aga" faiga fa'alagolago atoa ile malosi ole la mo le fa'avevelaina, fa'amalieina, ma le fa'aliliuina ole malosi fa'anatura ile biomass o la'au.
I tausaga talu ai nei, o le faʻaaogaina o fanua Gobi mo le gaosiga o meaʻai ua vave ona faʻaleleia i Saina (Zhang et al. 2015). I le itu i matu sisifo, o faiga faʻatoʻaga fanua o Gobi e maua ai le tele o fualaʻau e faʻaaogaina i le itulagi. O lenei faiga o loʻo faia se sao taua i le faʻamautinoaina o le saogalemu o meaʻai, faʻateleina le faʻatumauina o socioecological, ma faʻaleleia le olaola o nuʻu i tua. E manatu le to'atele o lenei Gobi fanua fa'ato'aga a "fanua fou ua maua" faiga fa'ato'aga. O se vaega taua o le faiga o le avanoa mo le gaosiga o taumafa i luga o fanua e le'i fua mai. O lenei faiga fa'ato'aga fa'ato'aga e ono avea ma la'asaga fou e aga'i atu i fa'ato'aga fa'aonaponei. Ae ui i lea, o loʻo i ai le le lava o faʻamatalaga i le alualu i luma faasaienisi o faiga faʻatoʻaga o Gobi-land. E tele fesili e le'i taliina: Pe o le a fa'atumauina ea lenei faiga e avea ma pisinisi tetele e gaosia ai fualaau faisua? E fa'afefea ona a'afia le si'osi'omaga o le si'osi'omaga ile taimi umi ile faiga fa'ato'aga fanua a Gobi? E mafaia lenei "faia-i-Saina" fa'ata'ita'iga fa'ato'aga e fa'atatau i isi sone matutu o lo'o fa'aitiitia fanua fa'ato'aga, e pei o Kazakhstan i matu (Kraemer et al. 2015), Siberia (Halicki ma Kulizhsky 2015), ma totonugalemu i itu i matu o Aferika (de Grassi ma Salah Ovadia 2017)?
Faatasi ai ma nei fesili i le mafaufau, sa matou faia se iloiloga auiliili o tusitusiga i atinaʻe lata mai ma suʻesuʻega autu e uiga i le faiga o faʻatoʻaga. O sini autu o lenei pepa o le (i) faʻamaonia le alualu i luma faasaienisi o faiga faʻatoʻaga o Gobi-land na faʻaaogaina i le itu i matu o Saina, e aofia ai fua o faʻatoʻaga, faʻaogaina lelei o le vai (WUE), uiga faʻaaogaina o meaʻai ma le malosi, ma aʻafiaga o le siosiomaga ma le siosiomaga; (ii) talanoaina lu'itau tetele o lo'o feagai ma le faiga, e pei o le maua o le suavai mo le fa'asusu, lelei ma le saogalemu o fua o fa'aeleeleaga, ma le a'afiaga e ono tula'i mai i le mautu ma atina'e o nu'u i tua; ma (iii) tu'uina atu fautuaga i faiga fa'avae ma su'esu'ega fa'amuamua mo su'esu'ega maloloina ma atina'e gafataulimaina mo se taimi umi o faiga fa'ato'aga fanua o Gobi.
O se iloiloga pu'upu'u o atina'e o faiga fanua o Gobi
Ina ia malamalama pe faʻafefea ona faʻaogaina le faʻaogaina o fanua Gobi, ua matou saunia se faʻamatalaga puupuu o latou mamanu, inisinia, ma le fausiaina. O nisi faʻamatalaga i luga o atinaʻe o loʻo i se iloiloga talu ai nei (Xie et al. 2017). O le faiga fa'ato'aga fanua o Gobi o lo'o fa'atuina i luga o fanua Gobi e le'i fa'ato'aina lea e le mafai ai ona maua fa'ato'aga masani. O fale fanua o Gobi ua fausia i totonu "fuifui" o iunite gaosiga ta'itasi. O se fale faʻapipiʻi masani e aofia ai le tele (e oʻo atu i le selau) iunite faʻatoʻaga taʻitasi poʻo fale (Fig. 1a). O tulaga microclimatic i totonu o faʻatoʻaga taʻitasi e mataʻituina e se nofoaga tutotonu e pulea ai masini mamao,
Tulaga Microclimatic, e pei o le vevela o le ea ma le susu, e mafai ona fetuutuunai i nisi o vaega faʻatoʻaga, aʻo isi faiga mataʻituina e faʻatagaina ai le fertigation otometi. O nisi o tekonolosi faʻapitoa e pei o le Initaneti o mea faitino (Wang ma Xu 2016) poʻo le Initaneti o mea (Li et al. 2013) e mafai ona faʻapipiʻi i totonu o le nofoaga tutotonu e tuʻuina atu ai faʻamatalaga saʻo o faʻamatalaga microclimatic faʻasalalau mai iunite faʻatoʻaga taʻitasi. Peita'i, e le'i fa'atinoina lautele ia mea ona o le taugata.
O se vaega fa'ato'aga masani i totonu o se fa'ato'aga e fa'atatau i sasa'e-i sisifo ma e tolu ona puipui i le itu i matu, sasae, ma sisifo o le fausaga. O le itu i saute o le fausaga o se taualuga faʻafefeteina o loʻo lagolagoina e se faʻavaa uʻamea ma ufiufi i ata palasitika vevela malamalama (Fig. 2). O le taualuga o loʻo faʻapipiʻi lelei ina ia mautinoa le lelei o le moli i le ao (Zhang et al. 2014). O le malosi mai le la e teuina i totonu o le vevela o puipui ma faʻasaʻoloto e pei o le vevela i le po. I le taimi o le taumalulu, e ufiufi le taualuga i fala vaomago e fai ile fale i po taitasi e faatumauina ai le vevela i totonu (Tong et al. 2013).
O se vaega taua o iunite faʻatoʻaga taʻitasi o le puipui i matu e fausia mai mea e maua i le lotoifale e pei o piliki omea (Wang et al. 2014), fa'ato'a poloka vaomago (Zhang et al. 2017), piliki masani ma styrofoam (Xu et al. 2013), iunite masonry lele (Xu et al. 2013), poloka omea fa'afefiloi ma sima sima (Chen et al. 2012), faʻafefeteina le eleele (Guan et al. 2013), po'o le 'ele'ele mata ua tu'u fa'atasi ma poloka sima. I nisi iunite, o le puipui i matu e fausia mai "mea e sui vaega" ina ia faʻamalieina le teuina o le vevela ma le fesuiaiga, ma, o le mea lea, faʻaitiitia le fesuiaiga o le vevela mo le tuputupu aʻe o laau (Guan et al. 2012).
O se tasi o eseesega taua i le va o nofoaga faʻapipiʻi fanua o Gobi ma greenhouses masani poʻo fale tioata o le puna eletise. O iunite fa'ato'aga ta'itasi i totonu ole faiga fa'aeleele o Gobi e fa'aola atoatoa ile malosi ole la. O fa'avevela o le la e mitiia e le puipui i matu i le ao ma fa'asa'oloto i le po. O le malosi e le fa'aaogaina i le ao o se puna malosi malosi i le po. A "pupuni vai" e masani lava ona fa'aoga le fa'aoga e tu'uina atu ai le vevela fa'aopoopo i po o le taumalulu, lea e fa'atumuina ai se vaega la'ititi o le eleele i totonu o le iunite i vai e fa'aaoga e fai ma fa'asalalauga fa'afesuia'i vevela (Xie et al. 2017). I le gasologa o le aso, e taamilo le vai ma ui atu i pupuni faʻafefe vai, faʻatasi ai ma le vevela tele mai le susulu o le la o loʻo teuina i totonu o le vai; i le po, o le vai mafanafana e taamilo ma ui atu i pupuni vai ma le vevela e tuʻuina atu i le ea i totonu o le iunite. Le aoga o le teuina o le malosi i le "pupuni vai" e fa'alagolago le faiga i le tele o mea, e pei o le fa'avevela sa'o o le la, fa'aola fa'asolo mai le la mai le lagi, fa'amalamalamaga o le ea, ma le felauaiga o le vevela mai le ata palasitika i luga o le taualuga (Han et al. 2014). Faatasi ai ma le atinaʻeina o faiga faʻatoʻaga, o loʻo faʻalauteleina faiga faʻavevela mo le faʻaleleia atili o le vevela ma le faʻamalolo.
Fa'asaienisi alualu i luma o faiga fa'ato'aga fanua o Gobi
O faiga fa'ato'aga fanua o Gobi e 'ese'ese mai fa'ato'aga fa'ato'aga fa'ato'aga e fa'asusu ai fuala'au pe fa'asūsū. E ese fo'i mai fa'ato'aga i totonu o greenhouses po'o fale tioata e tele lava ina maua ai le malosi i le kesi fa'alenatura po'o le eletise. O faiga fa'ato'aga fanua o Gobi e iai uiga fa'apitoa, o nisi o lo'o fa'ailoaina i lalo.
Fa'ateleina fua o fa'ato'aga
O fa'ato'aga o lo'o totō i fanua fa'ato'aga o Gobi e matua'i fua tele fa'atasi ai ma le maualuga maualuga o le fa'aogaina o fanua (fa'atusa, fua o fa'ato'aga i le iunite o fanua fa'aaogā) nai lo to'aga fa'ato'aga. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le itu i sasae o le Hexi Corridor i Northwest China e umi se taimi (1960).-2009) le umi o le la e 2945 itula, o le vevela o le ea faaletausaga e 7.2 °C, ma le 155 aso e leai se aisa (Chai et al. 2014c); o iunite vevela e sili atu nai lo le lava e maua ai le tasi fualaʻau i le tausaga ae le lava e maua ai faʻatoʻaga e lua i le tausaga i lalo o faiga masani o fanua tatala. I le Gobi-land system, e mafai ona totōina fa'ato'aga i le tele o masina po'o le tausaga atoa. O fua fa'ato'aga fa'aletausaga i luga ole 5 tausaga (2012-2016) i iunite fa'ato'aga i le Jiuquan Experimental Station e 34 t ha.-1 mo muskmelon (Kukumis melo L.), 66 t ha-1 mo meleni (Citrullus lanatus L.), 102 t ha 1 mo pepa vevela (Capsicum annuum, C. frutescens), 168 t ha 1 mo kukama (cucumis sativus L.), ma le 177 t ha 1 mo tamato (Solanum lycopersicum L.), e 10-27 taimi maualuga atu nai lo i latou i faiga masani tatala fanua i lalo o tulaga tutusa tau (Xie et al. 2017). O fa'ai'uga fa'apenei na maitauina i isi nofoaga i le itu i matu o Saina, e pei o le itumalo o Wuwei i le pito i sasa'e o le
Alalaupapa Hexi. O tau o fua nei sa fuafuaina i luga o le fanua o lo'o nofoia e vaega o fa'ato'aga, fa'apea fo'i ma fanua masani e fa'asoa e vaega ta'itasi i totonu o le faiga lava lea e tasi. O nofoaga masani e mo felauaiga o meafaitino ma fa'atau oloa.
Fa'aleleia lelei le fa'aogaina o le vai
O se tasi o lu'itau tele mo fa'ato'aga i le tele o nofoaga matutu ma fa'ato'aga o le le lava o le vai. Fa'asaoina le vai po'o le fa'aleleia o le WUE (fua fa'ato'aga i le vai e tu'uina atu, fa'aalia i le kg ha-1 fua m-3 vai) i le gaosiga o fa'ato'aga e taua tele mo le fa'aolaola o fa'ato'aga. O faiga fa'ato'aga fanua o Gobi e maua ai le tele o le fa'asaoina o le vai, lea e fa'aaogaina ai e fuala'au le tele o le vai nai lo le fa'ato'aga lava e tasi o lo'o totoina i faiga fa'aleaganu'u. Mo se faʻataʻitaʻiga, sili atu i le 4 tausaga (2012-2015) o fua i se faiga o fanua o Gobi i le itumalo o Jiuquan, tamato manaʻomia 385-466 mm le aofa'i o fa'asūsū, va'ava'a fa'avaitaimi e amata mai i le 350 i le 428 mm, ma le mamafa o tamato fou e mai le 86 i le 152 t ha.-1. O nisi o fuala'au fa'ato'aga tetele na maua le WUE maualuga (kg fa'ato'aga fou m-3), e aofia ai le 15-21 vai mo muskmelon, 17-23 mo pepa vevela, 22-28 mo meleni, 2835 mo kukama, ma le 35-51 kilokalama mo tamato. I lenei faiga, o le WUE o tamato, mo se faʻataʻitaʻiga, e 20-E 35 taimi e sili atu nai lo fua fa'ato'aga e tasi o lo'o totōina i fanua fa'ato'aga, faiga fa'ato'aga (Xie et al. 2017).
Le auala mo le faʻaleleia o le WUE i Gobi land systems e le o malamalama lelei. Matou te fautua atu o le tele o mea taua e aofia ai mea nei: (a) o le aofaʻi o faʻasusu e faʻaaogaina i fualaʻau i Gobi fanua faʻavae e faʻavae i luga o manaʻoga mo le tuputupu aʻe lelei (Liang et al. 2014) lea e muai fuafuaina ma pulea e ala i se mita vai faʻapipiʻi (Fig. 3a). Fa'alagolago ile fa'aogaina ole iunite'O le poto ma le poto masani, e masani ona faʻaaogaina se auala faʻatonutonu faʻaleagaina (Fig. 3b) e faʻaitiitia ai le faʻafefeina o vai i laʻasaga le faʻaleagaina (Chai et al. 2014b). O le fa'asusu vaivai e mafai ona fa'aosofia ai le puipuiga o la'au e fa'aleleia ai le fa'apalepale i fa'afitauli o le lamala (Romero ma Martinez-Cutillas). 2012; Wang et al. 2012). Ole tele ole a'afiaga ole fa'asusu fa'atulafonoina ile fa'atinoga o fa'ato'aga e fesuisuia'i ma ituaiga o fa'ato'aga ma isi mea (Chen et al. 2013; Wang et al. 2010); (e) o lo'o fa'aleleia pea auala fa'asusu i le fa'ato'aga o fanua o Gobi, e pei o le fa'asusu i lalo o le eleele (Fig. 3i) ua avea nei ma auala sili ona lauiloa i le fa'asusuina; (c) e fa'aogaina auala eseese ole mulching e fa'aitiitia ai le sua o le vai i luga ole eleele. O le vaega o le totoina i totonu o le faʻatoʻaga e masani ona ufiufi i ata palasitika i le vaitau o le tuputupu aʻe (Fig. 3d), e aofia ai vaega i le va o laina laau (Fig. 3e). O le fa'aitiitia o le fa'asao ma le fa'ateleina o le susū o le ea e foliga mai o mea ia e lua e sili ona taua i le fa'aogaina lelei o le vai; (d) o se pasene patino o le vai ua liu mai luga o le eleele e toe fa'aaogaina i totonu o le vaega o fa'ato'aga ona o le fa'ato'aga o lo'o i totonu o se faiga tapuni; ma (e) o lo'o fa'aogaina faiga fa'ato'aga fa'ato'aga mo le fa'afoeina o fua o fa'ato'aga i totonu o le vaega fa'ato'aga (Fig. 3f), e pei o le teuteuina o lala e faʻateleina ai le malamalama (Du et al. 2016), fa'amalieina le ea e faapaleni ai CO2 mo le photosynthesis o la'au ma fa'ama'i (Yang et al. 2017), ma fa'alili le sone a'a pe a uma ona fa'asusu mo ni nai aso e fa'aitiitia ai le fa'asao o le palapala (Li et al. 2016); o ia mea uma e fesoasoani e faʻateleina fua o fualaʻau ma faʻaleleia le WUE.
Fa'aleleia lelei le fa'aogaina o mea'ai
E le pei o fa'ato'aga fa'ato'aga fa'aleaganu'u lea e fa'atosina ai fetilaisa fa'ameamea o le puna tele lea o mea'ai o la'au, mea fa'aola-e pei o vaomago, otaota o lafumanu ma mea e maua mai i fale gaosi mea'ai, fa'agasologa o le gaosiga o le malosi, ma le toe fa'aaogaina o otaota a tagata.-o le puna sili lea o mea'ai i faiga fa'ato'aga fanua o Gobi. O mea fa'aleaga e fai ma sui o fa'asalalauga fa'apisinisi o lo'o fa'aogaina i le gaosiga masani o greenhouses. Ina ia agavaa e avea ma mea e faʻaaogaina mo le faʻatoʻaina o fanua o Gobi, o mea faʻalaʻau e tatau ona iai uiga nei (Fu et al. 2018; Fu ma Liu 2016; Fu et al. 2017; Ling et al. 2015; Pese et al. 2013): (i) maualalo le tele o le mamafa, maualuga le porosity, ma maualuga le gafatia o le vai; (ii) maualuga le gafatia o le faafesuia'i o kation ma minerale oona oona, ma le pH talafeagai ma le EC; (iii) fa'aleleia le gaioiga o le enzyme, e masani lava ona fa'atupuina e ala i le fa'aopoopoina o a'afiaga o meaola ninii; (iv) fa'agesegese le fa'aleagaina; ma (v) ia saoloto mai fatu o vao ma faamai e feaveai i le eleele. O le ituaiga meafaitino, auala e gaosia ai, tikeri o le pala, ma tulaga tau o loʻo gaosia ai mea e mafai ona aʻafia ai le tino, vailaʻau, ma meaola faʻapitoa o mea faʻaola ma, faʻapea, tulaga lelei (Fu et al. 2017; Pese et al. 2013).
O le gaosiga o se mea e fai i le fale e aofia ai le tele o laasaga (Fig. 4a): (i) o vaomago (e pei o le saga) e aoina mai faiga masani o le gaosiga o fanua i totonu o nuu, ave i se nofoaga lata ane i le fale, tipiina i le 3.-5 cm le uumi o fasipepa, a'o le'i fa'aopoopoina le fua maualalo ole fa'alapalapala fa'atosina (1.4 kilokalama N i le 1000 kilokalama o vaomago maisa) e fa'afetaui ai le fua faatatau C:N o le faapalaga i le tusa ma le 15:1; (ii) e tusa ma le 1 kilokalama o mea e tui ai meaola ninii e faaopoopo i le 1000 kilokalama o mea faalafua; (iii) o le la'asaga muamua o le fa'afefete e aofia ai le fa'aputuina o vaomago i luga o le 'ele'ele (fa'ata'ita'iga, 1 m le maualuga x 1.2 m lautele ile pito i lalo ma le 3.0 m lautele ile pito i luga) a'o le'i afifiina ile ata palasitika; (iv) mataituina le vevela i totonu o le faaputuga ma faaopoopo le vai ina ia faatumauina ai le susu ile 2.0.-65% mo gaioiga sili ona lelei microorganism; (v) o le laasaga lona lua o le fa'afefete e mana'omia ai le fa'alavelaveina o le fa'aputuga i le ta'i 68 aso ma siaki le vevela ile pito i luga ole 30 cm. O lenei fa'alavelave fa'avaitaimi e fa'amautinoaina o le vevela ma le susu o lo'o fa'atumauina i se tulaga sili ona lelei mo le gaioiina o microbial; ma (vi) i le aso 32-34 pe a uma ona fa'afefeteina, ona ave lea o mea i se nofoaga e teu ai ua saunia mo le fa'aaogaina i le fa'ato'aga. E masani ona faʻaoga le meaʻai ile fale ile 2-3 t ha 1 i nofoaga fa'ato'aga i totonu o le vaega fa'ato'aga ma e mafai ona fa'aoga mo ni nai tausaga i le fa'ato'aga a'o le'i suia. E mafai ona toe fa'afo'isia mea'ai o mea'ai o mea'ai i se tulaga o le gaosiga e ala i le fa'aopoopoina o mea'ai mai fafo (Fig. 4e). O le vaomago mo le mea'ai fa'aola o lo'o maua i le lotoifale, ma o le tele o la'asaga gaosiga e fa'aaogaina masini fau i totonu o le fale.
O le auala e sapalai ai mea'ai mo fuala'au fa'ato'aga e eseese i le va o fale fa'ato'aga. O le tele o faifa'ato'aga i le itu i matu-sisifo o Saina latou te fa'aogaina le (1) o se alavai, lea e masani ai le 0.4-0.6 mita lautele, 0.2-0.3 mita le loloto, ma le 0.8-1.0 mita i le va o lua e fa'atatau ile itu i matu-itu i saute) e faia i luga o le eleele i totonu o le faʻatoʻaga, faʻapipiʻi i le sima, poloka laupapa poʻo piliki, faʻatumu i meaʻai aʻo leʻi totoina (Fig. 5a), ma ufiufi i ata palasitika mo fatu e ola ai (Fig. 5e). A maeʻa ona fausia, e mafai ona faʻaogaina le lua mo le faʻaauauina o le gaosiga mo le silia ma le 20 tausaga; po'o le (2) ato ato atoa, lea e afifi ai le mea'ai i taga palasitika ta'itasi (o le fua masani o le ato e 0.5 mita le lautele ma le 1.0 mita le umi) i totonu o se si'osi'omaga laiti tapuni. E fa'asa'olotoina mai taga a'o tuputupu a'e laau (Fig. 5c). E faia pu i le pito i luga o taga mo le totoina o fatu (Fig. 5o) ma fa'asūsū fa'asusu i pu.
E eseese auala e lua i o latou foliga. O le alavai e mafai ai e le au faifaatoʻaga ona faʻapipiʻi faigofie le fetilaisa i substrates pe a manaʻomia. Mo nisi fa'ato'aga, e pei o le meleni, fa'aopoopo i ai le fetilaisa fa'aonanā e mana'omia e fa'amautinoa ai le maualuga o le gaosiga. O nisi o suʻesuʻega ua faʻaalia ai o le faʻaaogaina o otaota faʻapitoa faʻatasi ai ma fetilaisa e le faʻaogaina e mafai ona faʻateleina fua o fualaʻau ae tuʻu ai meaʻai faʻaalu i le eleele ma maualuga le nitrate-N concentrations i luga o le eleele (Gao et al. 2012). O isi suʻesuʻega ua faʻaalia ai o le auala atoa-ato e sili atu ona aoga nai lo le faʻaogaina (Yuan et al. 2013) ona o ato afifi e mafai ai ona tuueseeseina faaletino mai le eleele; fa'apea, fa'aitiitia ai le avanoa e fa'aleagaina ai mea'ai i fa'ama'i pipisi i le palapala. Ae ui i lea, o mea faʻapitoa ma kemisi o le mea faʻapipiʻi (i alavai poʻo taga afifi) e mafai ona faʻaleagaina i vaitau taʻitasi o seleselega (Song et al. 2013), lea e faʻaitiitia ai le malosi o le tuʻuina atu o meaʻai (Pese etal. 2013). O le mea lea, e manaʻomia le faʻafouina o substrate.
Fa'ateleina le fa'aogaina o le malosi
O faiga fa'ato'aga fa'ato'aga a Gobi e fa'avae atoa le malosi o le la. O le fausaga ua mamanuina e taofi ai le tele o le mafanafana e mafai ai e ala i le faʻaaogaina ma le teuina o le malosi mai le la. O le umi o le susulu o le la i aso uma, le malosi o le susulu o le la, ma aso e leai se kiona faaletausaga e taua tele mo le faʻamafanafanaina o iunite faʻatoʻaga. O le itu i sasae i le ogatotonu o Hexi Corridor, e pei o le itumalo o Wuwei (37° 96' U, 102° 64' E), Gansu Province, o se sui o le nofoaga o loʻo faʻapipiʻiina ai fale Gobiland. Ole averesi 6150 MJ m 2 fa'aletausaga fa'alela ma le 156 aso e leai se aisa e mafai ai e le tele o ituaiga fa'ato'aga fuala'au ona matua ma maualuga le lelei. Ina ia faʻaleleia le faʻaogaina o le faʻaogaina o le susulu o le la, e faʻaogaina e le pulega o le faʻatoʻaga ni auala eseese e faʻateleina ai le teuina o le vevela ma faʻaleleia le faʻasaʻoina o le vevela, e pei o faʻailoga faʻalua o ata palasitika uliuli faʻapipiʻi i le puipui i matu (Xu et al. 2014), ipu lanu e teu ai vevela fa'apipi'i i luga o le taualuga (Sun et al. 2013), eleele papa'u e fa'afefete ai le vevela e fa'atuputeleina ai le vevela o le ea i totonu (Xu et al. 2014), ma fa'aoga geotextile e fai ma ufiufi o le eleele e fa'asao ai le vevela. E le gata i lea, o pamu vevela o le la o loʻo faʻaaogaina e faʻatonutonu ai le vevela o le vai i tane vai faʻatanoa vevela i nisi o faʻatoʻaga (Zhou et al. 2016). Talu ai nei lava, na tu'u ai ipu lanu e puipuia ai le vevela i le pito i luga o le taualuga e fa'ateleina ai le fa'afefe o le vevela (Sun et al. 2013). I nisi o greenhouses lalelei o le la i faʻatoʻaga faʻapipiʻi, o loʻo faʻaaogaina tekinolosi faʻaola e faʻaleleia ai le teuina o le vevela, faʻaputuga eletise photovoltaic, ma le faʻaogaina o le malamalama (Cuce et al. 2016). O le fa'aogaina o le malosi o le la mo le gaosiga o fuala'au fa'ato'aga ua alualu i luma i le tele o eria/atunu'u (Farjana et al. 2018), e aofia ai Ausetalia, Iapani (Cossu et al. 2017), Isaraelu (Castello et al. 2017), ma Siamani (Schmidt et al. 2012), faʻapea foʻi ma atunuʻu atinaʻe e pei o Nepal (Fuller ma Zahnd 2012) ma Initia (Tiwari et al. 2016). I Saina, o le faʻapipiʻiina o masini faʻaonaponei o le la e taugata i le taimi nei, faʻatasi ai ma le taimi e toe totogi ai le 9 tausaga (Wang et al. 2017). Matou te va'ava'ai a'o fa'atupuina le faiga fa'ato'aga fa'atasi ai ma tekonolosi fa'aola, o le a fa'apu'upu'u le taimi e toe totogi ai.
O le vevela o le ea i totonu ma fafo o fale e mafai ona amata mai i le 20 i le 35 °C i le malulu i le itu i matu o Saina. Mo se faʻataʻitaʻiga, i fale sola i Lingyuan (41° 20' U, 119° 31' E) i le itumalo o Liaoning, i le itu i matu sasaʻe o Saina, i le 12-m le lautele, 5.5-m le maualuga, 65-m le umi o le la greenhouses ma le vevela e teu ai-faʻasaʻoina faiga, o le po-taimi o le ea vevela i totonu e oʻo atu i le 13 °C ao fafo o loʻo i ai. -25.8 °C, o se eseesega o le 39 °C (Sunetal. 2013).
O le fa'aogaina o le malosi o le la mo le gaosiga o mea'ai o se vaega taua o "Gobi fa'ato'aga" faiga i matu i sisifo o Saina. E ese mai i greenhouses masani poʻo fale tioata e manaʻomia ai le malosi mai fafo e toto ai fualaʻau, e mafai ona taugata le tamaoaiga ma le siosiomaga (Hassanien et al. 2016; Canakci et al. 2013; Wang et al. 2017). Mo se faʻataʻitaʻiga, o le averesi o le faʻaaogaina o le eletise i totonu o greenhouses masani e mafai ona sili atu i le 500 kW hmy (Hassanien et al. 2016), ma tau e oo atu i le USD $65,000150,000 i le tausaga (i se suʻesuʻega a Turkey) (Canakci et al. 2013). I le lalolagi atoa, ua fa'atapula'aina le fa'alauteleina o le gaosiga o fuala'au fa'ato'aga masani ona o le malosi o le fa'aaogaina o le malosi ma atugaluga e uiga i le fa'aosoina o kasa.
Fa'amanuiaga tau si'osi'omaga
O le fa'avevelaina o fale lau'ele'ele fa'ato'aga ma suau'u fa'ato'aga, e pei o le koale, suau'u, ma le kesi faanatura, e saofagā i le fa'aosoina o le kaponi ma suiga o le tau. O faiga fa'ato'aga fa'ato'aga a Gobi e fa'aola i le la e maua ai le fa'aleleia atili o le si'osi'omaga ona o (i) fa'aitiitia le fa'aaogāina o le malosi, ona e fa'alagolago atoa le fa'ato'aga i le malosi o le la, e le pei o fale tioata masani e maua mai ai le eletise e ala i le eletise po'o le kesi fa'alenatura e maua ai le tele o kasa kasa; (ii) fa'aleleia le fa'asaoina o le vai, e pei ona fa'ato'a fa'ato'aga i lalo ole taualuga o lo'o ufiufi i palasitika ma e maualalo le fa'asao o le palapala ma maualuga le fua o le fa'asalaina: fa'asa. E mata'ituina ma fa'atonutonuina le fa'asusuina e se komipiuta fa'atotonugalemu e mafai ai ona fa'asusu sa'o ma fa'aitiitia le vai; (iii) Fa'aiti'itia kasa kasa oona mo le faiga atoa (Chai et al. 2012) po'o le tulagavae i le iunite mamafa o fualaau faisua fou e fa'atatau i su'esu'ega o le taamilosaga o le olaga (Chai et al. 2014a). O fa'ato'aga o lo'o totō i totonu o fale fa'afuifu e matua'i maualuga atu fua ile iunite o mea e fa'aaogā (pei o fa'alaisa, fanua fa'aoga fanua) ma sili atu le CO o le ea.2 liua e totō le biomass e ala i le faʻaleleia o le photosynthesis nai lo faiga faʻatoʻaga avanoa (Chang et al. 2013); ma (iv) o le fa'aogaina o mea fa'apalapala e mafai ona fa'atuputeleina ai le kaponi o le palapala ile taimi (Jaiarree et al. 2014; Chai et al. 2014a).
O nisi o mataupu su'esu'e ua fa'atatauina le CO2 fa'apipi'iina e la'au i faiga fa'ato'aga palasitika fa'aola-malosi i le valu taimi e maualuga atu ai nai lo faiga masani fa'asao (Wang et al. 2011). Tele CO2 fa'amauina i totonu o fa'ato'aga o lona uiga e fa'aitiitia le CO2 fa'aoso i le ea (Wu et al. 2015). O le tele o le aʻafiaga e fesuisuiaʻi ma le nofoaga faʻafanua ma le fausaga o iunite faʻatoʻaga (Chai et al. 2014c). Ua fa'aalia fo'i su'esu'ega o le fa'ato'aga o fale e mafai ai e la'au ona fa'aleleia atili CO2 mai le atemosifia a'o fa'aitiitia le kasa oona i le kilokalama o oloa (Chang et al. 2011). E leai se fa'avevela fa'aopoopo e tu'uina atu i vaega fa'ato'aga, e o'o lava i le taumalulu, fa'asaoina pe tusa ma le 750 Mg ha.-1 o le malosi pe a fa'atusatusa ile gaosiga masani, fa'avela ile koale (Gao et al. 2010). O le fa'ato'aga a Gobiland ose faiga fa'a-carbon-smart mo le fa'aitiitia o le kasa oona. Peita'i, o su'esu'ega o le olaga mo fa'ato'aga fale e le o iai i tusitusiga, ma e mana'omia ni su'esu'ega loloto e iloilo ai a'afiaga o le si'osi'omaga o nei faiga fa'ato'aga.
Fa'amanuiaga tau si'osi'omaga
Northwestern Saina e tamaoaiga i le susulu o le la ma punaoa vevela ma le la faaletausaga e amata mai i le 2800 i le 3300 itula. O le atina'eina o faiga fa'ato'aga fa'ato'aga a le Gobi e mafai ona fa'aliliuina le malamalama ma le vevela i le gaosiga o mea'ai ma ofoina atu fa'amanuiaga fa'alesiosiomaga, o nisi o ia mea o lo'o fa'amamafaina i lalo.
Muamua, o le fanua o Gobi e faʻaaogaina e gaosia ai fualaʻau lelei mo le saogalemu o meaʻai. I Saina, o le averesi o eleele e mafai ona totoina i le 100 tagata e 8 ha (FAOSTAT 2014), e matua itiiti ifo nai lo le 52 ha i Amerika, 125 ha i Kanata, ma le 214 ha i Ausetalia. O lo'o fa'aitiitia fa'aitiitiga o fa'ato'aga i Saina ona o le televave o le fa'atupuina o le taulaga. I le feagai ai ma le utiuti o fanua e mafai ona galueaina i tagata taʻitasi, faʻatasi ai ma faʻatoʻaga o loʻo faʻaaogaina mo le fausiaina o taulaga, na faia ai e Saina le laasaga taua o le suʻesuʻeina o le tele o fanua o Gobi mo faʻatoʻaga (Jiang et al. 2014). E le mafai ona fai fa'ato'aga fa'aleaganu'u i luga o le toafa, fanua Gobi e le fua mai (Fig. 6a). O le fausiaina o faʻatoʻaga faʻatoʻaga i luga o fanua o Gobi e ofoina atu ai uiga faʻapitoa mo le faʻaitiitia o feteʻenaʻiga o fanua i le va o faʻatoʻaga ma isi vaega tau tamaoaiga (Fig. 6e) ma fesoasoani i le fa'amautu o mea'ai mo le atunu'u e to'atele tagata.
Lona lua, o le faiga o le gaosiga e tele lava ina fa'aogaina punaoa o lo'o maua i le lotoifale. O iunite fa'ato'aga ta'itasi i totonu o le faiga e fausia ma lagolagoina e fa'avaa e faia mai fafie, ofe, po'o u'amea. A'o malulu malulu, o fala vaomago po'o palanikeke lavalava vevela e ta'avale i luga o le taualuga fa'ase'e mo le fa'apupulaina fa'aopoopo. O puipui i matu o vaega faʻatoʻaga o loʻo fausia foi i le faʻaaogaina o mea o loʻo maua i le lotoifale, e pei o poloka uamea ma vaomago (Fig. 7a), taga oneone (Fig. 7e), o se maa-paluga sima (Fig. 7c), po o piliki masani (Fig. 7o).
O mea o lo'o maua i totonu o le atunu'u e maua ai le tele o fa'amanuiaga tau si'osi'omaga ma le tamaoaiga aua e mafai ona maua i se tau taugofie pe aoina fua (fa'ata'ita'iga, ma'a ma ma'a i nofoaga toafa lata ane), ma e la'ititi le mana'omia o felauaiga. E le gata i lea, o meafaigaluega mo le felauaiga o meafaitino, faia o mea'ai, ma le totoina o fualaʻau ua faasolosolo malie ona avanoa mo le faʻatoʻaga o fale; e fesoasoani lea e foia ai le le lava o tagata faigaluega i faatoaga i nisi o nuu i tua i Saina.
Tolu, o lenei faiga fa'ato'aga e maua ai avanoa mo le fa'aleleia o le si'osi'omaga fa'aitulagi. I se vaega tele o le itu i matu sisifo o Saina, Gobi fanua e leai ni laau (Fig. 6a) e mafua ai si'osi'omaga ma'ale'ale. E taatele le tafia o le matagi ma ua atili ai ona ogaoga i suiga o le tau. O matagi pefu masani e afua mai i matu sisifo e masani ona faʻalautele atu i isi itulagi Asia. O le atina'eina o faiga fa'ato'aga fa'ato'aga fa'ato'aga e le gata e mafai ona tali atu i le fa'aitiitia o le avanoa o fanua talafeagai i Saina, ae o lo'o iai sona sao i le fa'aitiitia o le fa'aleagaina o meaola fa'anatura i le toafa i si'osi'omaga matutu i matu sisifo o Saina (Gao et al. 2010; Wang et al. 2017). O le suiga o le fanua tu'ua o Gobi i fanua fa'ato'aga e mafai ona fesoasoani i le fa'atuina o se faiga fou o le si'osi'omaga, lea o le a suia ai foliga masani masani ma fa'amatagofieina le si'osi'omaga.
Aafiaga i le mautu o nuu i tua
O le atina'eina o socioeconomic i le itu i matu sisifo o Saina ua tuai i tua atu o itulagi tutotonu ma sasa'e, ma le tele o itumalo i lalo ifo o le tulaga mativa o le atunuu. O le su'esu'eina o le tele o vaega o le fanua o Gobi mo le gaosiga o fualaau 'aina ma fualaau faisua e tatala ai le avanoa mo lenei itulagi e fa'avavevave ai le atina'eina o le tamaoaiga. E fa'aliliuina ai le fa'aletonu o le fa'ata'atiaga o Gobi i ni fa'amanuiaga fa'aitulagi fa'ale-tamaoaiga, e le gata i le fa'alauiloaina o fa'ato'aga fa'ato'aga ae o le fa'auluina o isi pisinisi, e fesoasoani e fa'amautu nu'u i tua. O lenei faiga fa'ato'aga taugofie ua avea ma fa'ailoga taua mo le fa'apotopotoina o nu'u i tua.
O le fa'ato'aga o le Gobi-land system e fa'aosofia ai le gaosiga o mea'ai ma fa'ateleina tupe maua a le aiga. I nofoaga e iai le vevela i luga -28 °C i le taumalulu, o greenhouses e faʻaogaina e le la e faʻaaogaina atoatoa le malosi o le la ma eleele e le mafai ona faʻaogaina e gaosia ai fualaau aina ma fualaau faisua i le tausaga atoa. O fa'ato'aga i totonu o fa'ato'aga tu'ufa'atasi e maua mai e sili atu nai lo fa'ato'aga fa'ato'aga fa'atasi ai ma le maualuga maualuga o mea e fa'aoga i galuega. Sa matou su'esu'eina le tamaoaiga i su'esu'ega e 14 ma le 120 vaega e fa'ato'aga ai le malosi o le la (Xie et al. 2017) e saili ai se averesi o tupe maua atoa e $56,650 ha 1 y 1, e 10-30 taimi maualuga atu nai lo le gaosiga o fanua tatala i le nofoaga e tasi fa'afanua. O le i'uga, o tupe mama mai le fa'ato'aga o fualaau 'aina e 10-15 taimi sili atu nai lo le gaosiga o fualaau faisua ma 70-125 taimi e sili atu nai lo le saga (Zea Mays) poʻo le saito (Triticum taua) Gaosiga.
O le fa'atuina o nei fa'ato'aga fou e maua ai avanoa faigaluega i nu'u i tua. O fa'ato'aga fa'ato'aga e suia ai le taimi malolo i le taumalulu i se vaitau pisi, ma fua tele, lea e maua ai avanoa faigaluega i nu'u i tua, aemaise lava i le taumalulu e masani ai aiga faifa'ato'aga. "na'o le fale" leai se galuega. O le gaosiga ma le maketiina o fualaau 'aina ma fuala'au faisua e matua'i galue. E tele tagata faigaluega i nuu i tua e mafai ona fa'asoa i fa'ato'aga fale (Fig. 8a), ae o isi e mafai ona faʻasoa i le felauaiga ma le maketiina o fua o faʻatoʻaga i nuʻu poʻo nuʻu lata ane (Fig. 8e). O le mea pito sili ona taua, o le gaosiga, teuina, faʻasaoina, ma le faʻatau atu o fualaʻau fou e maua ai avanoa faigaluega e leʻi maua, lea e fesoasoani i le fausiaina o se sosaiete fealofani (Fig. 8i) ma fa'apotopoto le agaga fa'alaua'itele i nu'u i tua.
E leai ni fa'asalalauga fa'asalalau pe fa'afefea ona a'afia le atina'eina o nu'u i nu'u i tua e le faiga o fa'ato'aga fa'ato'a. Matou te fautua atu o nei faiga e fesoasoani i le ola ma le mautu o nuu i tua. O le fa'atuina o faiga fa'ato'aga fanua o Gobi e mafai ai e fa'ato'aga i le itu i matu-sisifo o Saina ona fa'alautele atu i tua atu o le fa'ato'aga fa'ato'aga. O le mea lea, e faʻaleleia atili le faʻaogaina o nuʻu ma le tumau umi ona o (i) o loʻo faʻaauau pea ona atiaʻe tekinolosi fou e faʻaleleia ai le faʻatoʻaina o fanua o Gobi, e pei o le faʻatupuina o fualaʻau, atinaʻeina o meaʻai, ma faʻamaʻi faʻamaʻi, lea e avea ma auala taua mo nuʻu i tua e atiaʻe i totonu. se faiga gafataulimaina; (ii) fa'ato'aga fale e maua ai le sapalai o fualaau 'aina fou ma fuala'au 'aina i le tausaga atoa i tagata lautele, e fa'amalieina ai le fa'atupula'ia o mana'oga o tagatanu'u o le vaeluagalemu mo le tele o taumafa paleni ma le soifua maloloina; ma (iii) fa'avaeina o le faiga fou o fa'ato'aga e fesoasoani e fa'amalosia ai le felagolagoma'i i totonu o fa'alapotopotoga fa'ale-aganu'u, ona e mana'omia e tagatanu'u o fa'alapotopotoga fa'ale-aganu'u ni mea'ai 'ese'ese ma uiga fa'apitoa, lea e fa'amalieina mai fua fa'ato'aga i le tausaga atoa o faiga fa'ato'aga.
Tele luitau
O faiga fa'ato'aga fanua o Gobi ua fa'asolosolo vave i Saina i tausaga talu ai ma le gafatia e fa'alautele nofoaga o fale ma tulaga o gaosiga (Jiang et al. 2015). Ae ui i lea, o nisi o faʻalavelave ma luʻitau e manaʻomia ona foia.
Fa'aletonu puna'oa
O se tasi o lu'itau tele mo fa'ato'aga i matu-sisifo o Saina o le le lava o le vai. Ole vai fou ole tausaga e maualalo ile <760m3 tagata ta'itasi y 1 (Chai et al. 2014b). I le Hexi Corridor o Gansu Province, o le timu faaletausaga e <160 mm ae o le fa'asao faaletausaga o le> 1500 mm (Deng et al. 2006). O le tele o fanua fa'ato'aga sa iai muamua i le Silk Road "taofi" i tausaga talu ai ona o le le lava o le suavai. O le tele o fa'ato'aga fa'ato'aga e fa'aaogaina tu ma aga masani "lolovaia" vai e sili atu i le 10,000 m3 ha-1 i le vaitau o le seleselega (Chai et al. 2016). O le so'ona fa'aogaina o puna'oa e ono atili fa'aleagaina ai le si'osi'omaga ma fa'aumatia puna'oa e le mafai ona fa'afouina o le eleele (Martinez-Fernandez ma Esteve. 2005). O le gaosiga o fualaau faisua e manaʻomia le tele o le vai mo se vaitaimi umi o le tuputupu aʻe, ma e le mafai e timuga ona ausia manaʻoga mo le tuputupu aʻe lelei o laau. I le Hexi Corridor o Gansu Province, lea ua televave ai le faʻatupulaia o faiga faʻatoʻaga fale i tausaga talu ai nei, o le puna tele o vai mo vaega uma e afua mai i le faʻaputuina o le kiona i le Qilian Mountain i le taumalulu, ma le kiona o le taumafanafana e fafagaina ai vaitafe ma vai i lalo. vanu (Chai et al. 2014b). I le luasefulu tausaga talu ai, o le maualuga o le kiona i luga o le Qilian Mountain ua siitia i luga i se fua faatatau o le 0.2 i le 1.0 mita i tausaga taʻitasi (Che ma Li 2005), ae o le vai i lalo o le eleele i vanu (sapalaia e le vai mai mauga) o loʻo faʻaauau pea ona paʻu, ma o loʻo maua le vai o le eleele ua faʻaitiitia tele (Zhang 2007). O le mea lea, ua faasolosolo malie lava ona mou atu nisi o oase masani i luga o le Silk Road tuai. O nisi eliina o vai na fa'aaogaina e fa'asaoina ai timuga e maua ai le vai fa'aopoopo, ae o le aoga e masani lava ona maualalo. Fa'afefea ona fa'asaoina le vai po'o le fa'aleleia atili o le WUE i le gaosiga o fa'ato'aga e taua tele mo le ola umi o faiga fa'ato'aga fanua o Gobi.
Si'osi'omaga si'osi'omaga vaivai
I le itu i matu sisifo o Saina, e le lelei le mauaina o fanua. Mauga ma vanu, faatasi ai ma oasis ma Gobi fanua, e faia mo se siosiomaga faigata siʻosiʻomaga. O mugala faifaipea ma afa pefu o lo'o fa'aleagaina ai le si'osi'omaga. E tusa ma le 88% o le vaega atoa o le Gansu Hexi Corridor ua mafatia i le toafa, ma o le laina o le toafa o loʻo agai atu i saute i fanua faʻatoʻaga. O tulaga faalenatura i le itu i matu sisifo o Saina ua faamatalaina e faapea "matagi e agi maa i soo se mea ma vao e leai se mea e ola ai;" o se fa'aaliga o le si'osi'omaga ma'ale'ale. Ole tele ole fa'aogaina ole vailaau fa'atosina ile fa'ato'aga fale e ono lamatia ai le si'osi'omaga ma le soifua maloloina i tagata faigaluega. O le leai o ni togafitiga talafeagai mo mea'ai fa'aanatura toe fa'aaogaina e ono fa'aleagaina ai punavai o le eleele, ma fa'apopoleina ai tagata lautele.
Fa'atapula'aina alagaoa faigaluega
O le sapalai o tagata faigaluega i mea taufaatoaga e masani lava ona maualalo ma le lava, ona o le tele o le tele o tagata faigaluega talavou e agai atu i taulaga e saili ai mea e ola ai, ma mafua ai le le lava o tagata faigaluega i faatoaga i nuu i tua. O faiga fa'avae a le malo o lo'o i ai nei e fa'aosofia ai le naunau o le aufaifa'ato'aga e fa'ato'a fanua fa'ato'aga e le o se mea lelei mo le atina'eina o nu'u i tua, ma fa'ateleina ai le le lava o tagata faigaluega i nu'u i tua. E le gata i lea, o le fa'ato'aga a le aiga o se fa'ato'aga tuto'atasi o lo'o tumau pea le faiga autu o le pulega o fa'ato'aga, ma o faiga fa'avae a le malo o lo'o i ai nei i le umiaina o fanua e mafai ona fa'asa ai le aufaifa'ato'aga mai le fa'atau ma le fa'atau atu o fanua, e ono fa'atapulaaina ai le atina'eina tele o faiga fa'ato'aga. E le gata i lea, o tulaga tau a'oa'oga i matusisifo e masani ona maualalo nai lo le ogatotonu ma sasa'e. O le Malo Tutotonu ua faʻatinoina faiga faʻavae o le faʻamalosia o aʻoaʻoga mo le atunuʻu atoa, ae o le toʻatele o tagata i matu sisifo e le mafai ona faʻamaeʻaina le 9 tausaga o aʻoaʻoga. O mea uma o loʻo taʻua i luga e mafai ona fausia ai se siosiomaga le lelei mo le sapalai o tagata faigaluega i nuʻu i tua, lea e mafai ona faʻalavelaveina le atinaʻeina tele o faiga faʻavae fanua o Gobi.
Mauaina o le tamaoaiga
Faatasi ai ma le faʻaleleia atili o tulaga o le soifuaga, e manaʻomia e tagata faʻatau le tele o fualaʻau fou e maualuga le lelei ma le tau o meaʻai. O lo'o i ai le to'atele o le faitau aofa'i o tagata (e fa'atatau i Hui ma Dongxiang) i le itu i matu-sisifo o lo'o i ai le masaniga taumafa fuala'au, lea e mana'omia ai oloa eseese e fa'afetaui ai o latou mana'oga. E maua ai avanoa mo maketi fou ma oloa fou. Ae ui i lea, o le maketi mo fualaʻau fou o loʻo tuʻuina atu e Gobi e mafai ona faigofie ona tumu ona o le faitau aofaʻi o itumalo e ono i matu sisifo e naʻo le 6.6% o le atunuʻu.'s aofa'iga, fa'atasi ai ma se tupe maua fa'atauva'a maualalo i tagata ta'itasi. I le 2012, o le GDP i tagata taʻitasi i itumalo e ono i matu-sisifo e tusa ma le 26,733 Yuan (e tutusa ma le USD $4100), lea e 31% i lalo ifo o le atunuʻu.'s averesi. O le maualalo o tupe maua ma nai tagata fa'atau e ono fa'atapulaaina ai le atina'eina o maketi fou i totonu o nofoaga fa'apitonu'u ma fa'atupu ai ni a'afiaga tetele mo le fa'atumauina o le tamaoaiga i le lumana'i. E mana'omia ni su'esu'ega e su'esu'e ai pe fa'afefea ona fa'atumauina lenei faiga, ma mea e mafai ona fai e fa'amautinoa ai le fa'atumauina o lona tamaoaiga mo se taimi umi. Matou te iloa e telē le avanoa e fa'atau atu ai fuala'au fa'ato'aga fou i le itu tutotonu ma sasa'e o le atunu'u. Matou te fautua atu o mea e ave i ai le faamuamua mo le faalauteleina o maketi e taulaʻi i: (i) faʻavaeina mea e taʻua "filifili-tarako" fa'atauga logistics e feso'ota'i "faʻatoʻaga-tagata faʻatau oloa-toe fa'atau-tagata e faaaogāina" i se filifili tau; (ii) faaleleia faiga tau felauaiga i le va o itulagi faapitoa mo le felauaiga o oloa tau faatoaga; ma (iii) atiae faiga mo le pulea lelei, inisiua saogalemu, ma tau talafeagai.
Tulaga lelei ma le soifua maloloina
E maualuga atu le fa'aputuga o u'amea mamafa i nisi o 'ele'ele fale nai lo fanua fa'alatalata. O fuala'au fa'ato'aga fa'ato'aga i nisi o taimi e maua ai le maualuga o le fa'atatauina o u'amea mamafa o u'amea mamafa nai lo fuala'au fa'ato'aga (Chen et al. 2016), o se vaega ona o otaota a tagata ma isi mea otaota o loʻo tuʻufaʻatasia i totonu o mea'ai. I nisi o fale, o le tele o fetilaisa gaosia e oo atu i le 670 kilokalama N ha 1, faatasi ai ma le 1230 kilokalama N ha 1 mai mea fa'aola e pei o otaota, e fa'aaogaina i tausaga ta'itasi mo le gaosiga o fuala'au (Gao et al. 2012). E le gata i lea, o le ata palasitika o loʻo faʻaaogaina mo le taualuga ma le ufiufi o le eleele i totonu o faʻatoʻaga e masani ona fesoʻotaʻi ma esters o phthalic acids e faʻaopoopo i le taimi o le gaosiga o ata palasitika. Atonu e umi se taimi e lamatia ai le soifua maloloina i le au faifaatoʻaga e aafia i le filogia (Ma et al. 2015; Wang et al. 2015; Zhang et al. 2015). Ole maualuga ole phthalates ile eleele Saina e masani lava ile pito maualuga ole lalolagi (Lu et al. 2018), ma fa'ato'aga i totonu o fale fa'apipi'i tele e ono maua ai le maualuga o le phthalates (Chen et al. 2016; Ma et al. 2015; Zhang et al. 2015). O le a'afia o tagata faigaluega ile phthalates e ono a'afia ai le soifua maloloina (Lu et al. 2018). E mana'omia su'esu'ega e atia'e ai ni auala lelei e fa'aitiitia ai le fa'atupuina o le phthalate i fua. Ole a'afiaga ole tele ole phthalates ile soifua maloloina ole tagata atonu e leai pe itiiti ae e mana'omia ona fa'amaonia. E mana'omia ona fa'ama'oti le tulaga fa'amata'u o fa'amamafa mamafa i oloa fa'ai'uga. O nisi auala fa'apitoa mo le bioremediation atonu e mana'omia le fa'atupuina mo le fa'aleleia o le palapala o le fa'aleagaina o u'amea maualuga e fa'aitiitia ai le a'afiaga o le fa'atupuina o u'amea mamafa.
Faʻatulagaina o faiga faʻavae mo le atinaʻe gafataulimaina i faiga faʻavae o Gobi
Ua vave ona atia'e faiga fa'ato'aga fa'ato'aga i matu i sisifo o Saina. Ia Iuni 2017, e tusa ma le 3000 ha o Gobi fanua sa i lalo o le faʻatoʻaga fale i Gansu Province na o ia. O lenei eria e iai tulaga lelei fa'afanua mo fualaau faisua gaosiga, e aofia ai itula umi o le susulu o le la, tele le eseesega o le vevela i le va o le ao ma le po, ma le lagi manino e itiiti / leai se faʻaleagaina o le ea. Faiga fa'ato'aga e fa'atatau a "Gobi fanua vavega" mo Saina's atinae tau tamaoaiga. Matou te fautuaina le fa'atulagaina o faiga fa'avae o lo'o fa'amuamua ina ia mautinoa le atina'eina lelei o le faiga ma le mautu umi.
Paleni i le va o su'esu'ega ma le puipuiga
Matou te fautua atu ia fausia ni faiga faavae e taulai i ai "puipuia le si'osi'omaga o le si'osi'omaga a'o su'esu'eina le fanua fou na maua," o lona uiga e le tatau ona i ai ni aafiaga le lelei o le siosiomaga i le atinaʻeina o faiga faʻatoʻaga fanua Gobi. E tatau i le faiga fa'avae ona fa'amatala auiliili pe fa'afefea ona fa'amalosia le gaosiga o faiga a'o fa'alauiloa le fa'atumauina o le si'osi'omaga. Si'osi'omaga aitalafu, "inisiua lanu meamata," ma "fa'atauga lanu meamata" e tatau ona mafaufauina ma aofia i le iloiloga o le faʻaogaina o faiga. E manaʻomia foʻi faiga faʻavae mo le faʻaogaina o vailaʻau vailaʻau, uʻamea mamafa ma mea leaga, vailaʻau faʻamaʻi maualuga, ma le toe faʻaaogaina o ata palasitika, ma isi. E tatau ona fa'atuina nisi o faiga fa'avae fa'apitoa e fa'atatau i mataupu fa'alotoifale. Mo se fa'ata'ita'iga, e tatau ona fau fale fa'asao vai fa'atasi ma vaega o fa'ato'aga i le pito i sisifo o le Hexi Corridor lea o lo'o avanoa nei le va'aiga alavai e fa'asusu ai vaega fa'ato'aga o lo'o i ai le tele o tulaga lamatia o le gau i le taimi o felauaiga ma fa'asusu.
Atia'e faiga fa'apitoa mo le fa'aogaina o le suavai ma le fa'asaoina o le suavai
Ina ia fa'aoga atoatoa le tele o fanua o Gobi i le itu i matu-sisifo o Saina, e tatau ona fa'atūina se faiga fa'avae malosi ma fa'atino le fa'aogaina o le vai. O mea e ave i ai le faamuamua lata mai e aofia ai: (i) tulafono tau puipuiga o punaoa tau suavai mo "fua vai,""pulea le vili vai," ma "vaitafe ma puna pule" fa'atasi ai ma fa'atonuga au'ili'ili i aia tatau o le suavai, fa'asoa, totogi, ma fa'atonuga lelei; (ii) fausiaina o nofoaga e aoina ai vai ma nofoaga e teu ai vai timu e faaaoga ai tekinolosi e teu ai le pu'eina o le eleele, faaaoga lelei o punaoa tau suavai i luga o le eleele, fuafuaina o suesuega o vai i lalo o le eleele, ma le faatinoina o se faiga o pemita tau suavai; (iii) faamalosia o matafaioi a lala sooupu tau pulega i tulaga uma e pulea le faasoasoaina o le suavai, aveese otaota vai, ma uunaia le faaaogaina tatau o punaoa tau suavai; (iv) atinae o faiga faatoaga e faasaoina ai le suavai, e aofia ai le siitia mai lologa po o alavai i vai i lalo o le eleele, faaaoga mulches e faaitiitia ai le ausa, ma faaleleia alavai o le fanua; ma (v) mo se taimi umi, faalauiloaina o le faatupulaia o laau toto e onosaia lamala, faaleleia faiga tau faatoaga, ma faaleleia atinae tetele mo le fausiaina o fale.
Fa'amalosia le fa'afouina o agro-tekonolosi
Tekinolosi e taua tele le sao i le atinaʻeina gafataulimaina o faiga faʻatoʻaga fanua Gobi; e pei o lea, e tatau i se faiga fa'atekonolosi ona aofia ai: (i) fausiaina o nofoaga autu fa'aitulagi fou ma nofoaga o su'ega, fa'avaeina o "fa'atupega fa'atatau" fa'apitoa mo faiga fa'ato'aga fa'ato'aga a Gobi e fo'ia ai fa'afitauli fa'anatinati, ma fa'ateleina tupe teufaafaigaluega i su'esu'ega/fa'ata'ita'iga ma fa'atekinisi; (ii) atinae o faiga faalautele faatekonolosi—lea e uunaia ai e faiga faavae a le Malo ia faalapotopotoga o suesuega i tulaga uma e faatino ai faalauiloa faatekonolosi—ma le faatuina o ofisa faatekonolosi faalotoifale e faatino ai auaunaga faatekinisia i nuu i tua; (iii) le taliaina o faiga e faatosina ma taofia ai tagata faigaluega e galulue i le itu i matu-sisifo e le tau atiae; (iv) siitia le tulaga o aoaoga a le aufaifaatoaga i tua atu o le 9 tausaga faamalosia, siitia le tomai faatekonolosi i nuu i tua e ala i aoaoga tau matata eseese, ma le faafaileleina o se tupulaga fou o le aufaifaatoaga e faatino tekinolosi fou tau faatoaga; ma (v) atinaeina o polokalame faaleaoaoga faapitoa e iunivesite ma inisitituti suesue mo tagata faigaluega faatekonolosi tau faatoaga e faalauiloa ai tekinolosi maualuluga.
Faatonutonu le filifili meaai
Ole aofa'i ole fuala'au 'aina fou ma fuala'au fai 'aina o lo'o fa'aputuina e masani lava e sili atu nai lo mea e mana'omia e nu'u ma nu'u i tua ma taulaga. O le vave felauaiga o fuala'au fa'ato'aga fou i isi maketi i totonu o le atunu'u ma atunu'u i fafo o le a mautinoa ai le paleni o gaosiga ma maketi. E manaʻomia ni faiga faʻavae e faʻafaigofie ai faiga faʻatau ma mea faʻapitoa. E tatau ona fafagaina fuala'au ina ia fetaui ma mana'oga o le tele o maketi e aofia ai le 'ese'ese o oloa ma tofo e fetaui ma fa'alapotopotoga eseese ma fa'alelotu. E tatau ona lagolagoina e le faiga fa'avae maketi fa'atau oloa, faleoloa fa'atau oloa, fa'atauga malulu, ma faiga e mata'ituina ai fa'amatalaga. E ono mana'omia se faiga fa'avae mo femalagaiga, e aofia ai le fausiaina o auala tetele e tau atu i le ogatotonu ma sasa'e o Saina, fa'apea fo'i ma le avanoa i ala i uta i Rusia, Mongolia i fafo, Asia i Sisifo, ma Europa.
Fa'ato'a fa'apolofesa faifa'ato'aga
O le aufaifaatoaga o tagata autu ia i le atinaeina o le tamaoaiga i nuu i tua, ae o le toatele o le au faifaatoaga talavou ua siitia atu i aai mo isi tupe maua, ma tuua ai le faatoaga mo le tele o tausaga e itiiti pe leai foi ni fua i nisi o eria (Seeberg ma Luo. 2018; outou 2018). E mana'omia se faiga fa'avae e lagolago ai le fa'ateleina o tupe maua a le fa'ato'aga mai le gaosiga o mea'ai e fa'amalosia ai le aufaifa'ato'aga talavou e nonofo i fa'ato'aga, lea e i'u ai ina fa'aleleia atili le mautu o le tamaoaiga o nu'u i tua. O se vaega autu o le faiga faavae e tatau ona atiina ae se ituaiga fou o le aufaifaatoaga ma le faaleleia atili o agavaa ma tomai tau pulega, e fesoasoani ai i le gafatia o le siitia mai faatoaga masani, tutoatasi, laiti-faatoaga a aiga i pisinisi tetele faatoaga-o se auala e atiina ae ai faatoaga faaonaponei i Saina. Atonu e mana'omia le toe fa'afouina o faiga fa'avae o fanua o lo'o iai nei, e fa'ataga ai le au faifa'ato'aga tomai, fa'apolofesa e fa'alautele a latou fa'ato'aga ma fa'amalieina le tausiga o fa'ato'aga, pe a talafeagai ai.
Fa'atuina se faiga fa'aagafesootai lelei
O nu'u i tua i matu-sisifo e le'i fa'ata'atia i tala fa'asolopito pe a fa'atusatusa i le ogatotonu ma sasa'e o Saina. E mana'omia ni faiga fa'avae e fa'atūina ai faiga 'au'aunaga fa'aagafesootai lelei e fa'atatau i le fa'aleleia o a'oa'oga, soifua maloloina ma galuega, ma fa'aleleia le tulaga lautele o le soifuaga. O Faatoaga o le pisinisi autu lea i nuu i tua. E mana'omia ni faiga fa'avae e una'ia ai le atina'eina o fa'alapotopotoga fa'ato'aga tetele mo le fa'aogaina lelei o le fanua ma le vai ma fa'ateleina tupe maua mo aiga faifa'ato'aga. Mo le Gobi-land system, e manaʻomia se faiga faʻavae e faʻaleleia ai le lelei o le gaosiga o fualaʻau, gaosiga o meaʻai, ma le tufatufaina atu o oloa i nuʻu ma nuʻu lata ane. E mana'omia se fa'ata'atia lelei/tuufa'atasiga o fa'ato'aga i fa'alapotopotoga fa'alesiosiomaga 'ese'ese e fa'amalieina ai mana'oga 'ese'ese o tagata fa'atau mo fualaau 'aina fou ma fuala'au 'aina i le fa'aitulagi/fa'alotoifale ma su'esu'e avanoa i tulaga fa'avaomalo. E mana'omia fo'i se faiga fa'avae e fa'amautinoa ai le saogalemu ma le lelei o fua o fa'ato'aga e fa'amatala auiliili ai le teuina, felauaiga, ma le fa'asalalauina o fuala'au fou i fafo atu o le vaitau e fa'aitiitia ai le lamatiaga o le leiloa o le fou ma le lelei.
faaiuga
O puna'oa o fanua e totonugalemu i fa'ato'aga ma e feso'ota'i fa'atasi ma lu'itau o le lalolagi mo le saogalemu o mea'ai ma le soifuaga o le faitau miliona o tagata i tua. O le faitau aofaʻi o le lalolagi ua fuafua e oʻo atu i le 9.1 piliona i le 2050 ma o le gaosiga o meaʻai i atunuʻu atinaʻe e manaʻomia ona faʻaluaina mai le 2015 tulaga. O loʻo i lalo o faʻafitauli o fanua i atunuʻu tau atiaʻe ona o le televave o le faʻaogaina o le taulaga o loʻo tauva mo fanua avanoa ma faʻatoʻaga. Ua fa'atuina e Saina faiga fou o fa'ato'aga i luga o fanua o Gobi, o lona uiga "Gobi fa'ato'aga," lea e aofia ai se fuifui o le tele (e o'o atu i le selau) iunite fa'ato'aga ta'ito'atasi faia mai mea o lo'o maua i totonu o le atunu'u ma fa'aola ile malosi ole la. O fa'ato'aga fa'ato'aga fa'ato'aga palasiti, pei o le fale lau'ele'ele e maua mai ai fuala'au 'aina fou ma fuala'au sili ona lelei i le tausaga atoa. Matou te faʻatusatusaina o nei faiga o le a aofia ai le 2.2 miliona hectares i le 2020, ma avea ma maatulimanu o gaosiga o meaʻai i Saina.'s talafaasolopito o faatoaga. I lenei iloiloga, na matou iloa ai nisi o vaega tulaga ese o faiga fa'ato'aga, e aofia ai le fa'ateleina o le gaosiga o fanua i le iunite o fa'aoga, fa'aleleia le WUE, ma le fa'aleleia atili o le si'osi'omaga ma le si'osi'omaga. O lenei faiga fa'ato'aga e ofoina atu avanoa lelei mo le su'esu'eina o punaoa o lo'o maua i le lotoifale e fa'atamaoaigaina ai tagata i tua ma fa'amautinoa le ola umi o nu'u i tua. O lenei faiga foi e feagai ma luitau tetele e tatau ona foia.
Na matou faailoaina nisi o mataupu autu ma a latou suʻesuʻega tutusa vaega e ave i ai le faamuamua mo se taimi lata mai (3-5 tausaga) o le a fesoasoani e faʻaleleia le faʻaauauina o lenei faiga faʻatoʻaga tulaga ese. Matou te fautua malosi atu o faiga faavae talafeagai a le malo ma faiga auaunaga lautele i nuu i tua e atiaʻe ina ia mautinoa le manuia o le tamaoaiga ma le faʻaleleia o le siʻosiʻomaga o faiga faʻatoʻaga o Gobi-land.
tautinoga E fia faʻafetaia e le au tusitala i latou uma na tuʻuina atu o latou taimi ma taumafaiga i le auai i lenei suʻesuʻega, ma le aufaigaluega i le Vegetable Technical Service Center a Suzhou District, Jiuquan, ma le Wuwei Agricultural Extension Services, Wuwei, Gansu, mo le tuʻuina atu o faʻamatalaga. ma ata o loʻo tuʻuina atu i le tusiga.
faatupeina O lenei su'esu'ega sa fa'atupeina fa'atasi e le "Fa'aputugatupe Fa'apitoa a le Setete mo Su'esu'ega Fa'asaienisi Fa'ato'aga i Manaoga Lautele (numera foa'i 201203001),""Faiga Fa'ato'aga a Saina (numera foa'i CARS-23-C-07),""Gansu Province Science and Technology Key Project Fund (numera foa'i 17ZD2NA015)," ma "Fa'aputugatupe Fa'apitoa mo Saienisi & Fa'atekonolosi Fa'afouina ma Atina'e Ta'ita'ia e le Itumalo o Gansu (numera foa'i 2018ZX-02)."
Faʻaaloalo i tulaga faʻapitoa
Feeseeseaiga o tului Fai mai tusitala e leai ni a latou feeseeseaiga.
Tatala avanoa O lenei tusiga o loʻo tufatufa atu i lalo o tuutuuga o le Creative Commons Attribution 4.0 International License (http://creativecommons.org/licenses/by/4.0/), lea e faʻatagaina le faʻaaogaina, tufatufaina, ma le toe gaosia i soʻo se auala, pe afai e te tuʻuina atu se faʻatagaga talafeagai i le tusitala muamua (s) ma le puna, tuʻu se fesoʻotaʻiga i le laisene Creative Commons, ma faʻaalia pe na faia ni suiga.
mau faasino
Cakir G, Un C, Baskent EZ, Kose S, Sivrikaya F, Kele5 S (2008) Iloiloina o le taulaga, vaevaega ma le faʻaogaina o fanua / suiga o le eleele i le aai o Istanbul, Turkey mai le 1971 i le 2002. Land Degrad Dev 19:663-675. https://doi.org/10.1002/ldr.859
Canakci M, Yasemin Emekli N, Bilgin S, Caglayan N. Toe Faafouina Malosiaga Rev 2013: 24-490. https://doi.org/10.1016/j.rser.2013.03.026
Castello I, D'Emilio A, Raviv M, Vitale A (2017) Soil solarization o se fofo gafataulimaina e pulea tamato pseudomonads siama i greenhouses. Agron Sustain Dev 37:59. https://doi.org/10.1007/ s13593-017-0467-1
Chai L, Ma C, Ni JQ (2012) Iloiloga o faatinoga o le faiga o pamu vevela puna eleele mo le faamafanafanaina i le itu i matu o Saina. Biosyst Eng 111:107-117. https://doi.org/10.1016/j.biosystemseng.2011.11.002
Chai L, Ma C, Liu M, Wang B, Wu Z, Xu Y (2014a) Tulaga kabono o le pamu vevela puna'ele'ele ile fa'avevelaina o le la ile su'esu'ega ole taamilosaga o le olaga. Trans Chinese Soc Agr Eng 30:149-155. https://doi.org/10.3969/j.issn.1002-6819.2014.08.018
Chai Q, Gan Y, Turner NC, Zhang RZ, Yang C, Niu Y, Siddique KHM (2014b) Fa'asao vai fou i fa'ato'aga a Saina. Adv Agron 126:149-201. https://doi.org/10.1007/s13593-015-0338-6
Chai Q, Qin AZ, Gan YT, Yu AZ (2014c) Faʻateleina fua ma faʻaititia le kaponi e ala i le tuʻufaʻatasia o saga ma le toso teine, pi, ma saito i nofoaga matutu. Agron Sustain Dev 34:535-543. https://doi.org/10. 1007 / s13593-013-0161-x
Chai Q, Gan Y, Zhao C, Xu HL, Waskom RM, Niu Y, Siddique KHM (2016) Faʻatonutonu le faʻasusuina o le faʻamaʻi mo le gaosiga o fualaʻau i lalo o le lamala. Se toe iloiloga. Agron Sustain Dev 36:1-21. https://doi. org/10.1007/s13593-015-0338-6
Chang J, Wu X, Liu A, Wang Y, Xu B, Yang W, Meyerson LA, Gu B, Peng C, Ge Y. Ecol Econ 2011: 70-748. https://doi.org/10.1016/j.ecolecon.2010.11.011
Chang J, Wu X, Wang Y, Meyerson LA, Gu B, Min Y, Xue H, Peng C, Ge Y (2013) Pe o le totoina o fualaau faisua i totonu o greenhouses palasitika e faʻaleleia ai auaunaga faʻalapotopotoga faʻaitulagi i tua atu o meaʻai? Front Ecol Si'osi'omaga 11:43-49. https://doi.org/10.1890/100223
Che T, Li X (2005) Fa'asoa fa'afanua ma suiga fa'aletino o puna'oa vai kiona i Saina i le 1993-2002. J Glaciol Geocryol 27: 64-67
Chen C, Li Z, Guan Y, Han Y, Ling H. Trans Chinese Soc Agr Eng 2012:28-191. https:// doi.org/10.3969/j.issn. 1002-6819.2012.z1.032
Chen J, Kang S, Du T, Qiu R, Guo P, Chen R (2013) Tali fa'afuainumera o fua o tamato greenhouse ma le lelei i le le lava o le vai i la'asaga eseese o le tuputupu a'e. Manag Suavai Faatoaga 129:152-162. https:// doi.org/10.1016/j.agwat.2013.07.011
Chen Z, Tian T, Gao L, Tian Y (2016) Nutrient, metals mamafa ma phthalate acid esters i eleele greenhouse solar i Round-Bohai Bay-Region, Saina: aʻafiaga o le tausaga faʻatoʻaga ma biogeography. Si'osi'omaga Sci Pollut Res 23:13076-13087. https://doi.org/10.1007/ s11356-016-6462-2
Cossu M, Ledda L, Urracci G, Sirigu A, Cossu A, Murgia L, Pazzona A, Yano A (2017) O se algorithm mo le fuafuaina o le tufatufaina o le malamalama i greenhouses photovoltaic. Sol Malosi 141:38-48. https:// doi.org/10.1016/j.solener.2016.11.024
Cuce E, Cuce PM, Young CH (2016) Malosiaga lavea'i o le vevela vevela tioata la: fa'ai'uga autu mai su'esu'ega su'esu'e ma in-situ. Malosiaga 97:369-380. https://doi.org/10.1016/j.energy.2015.12.134
de Grassi A, Salah Ovadia J (2017) Faʻasologa o le tele o faʻagasologa o le mauaina o fanua i Angola: eseesega, tala faʻasolopito, ma aʻafiaga mo le tamaoaiga faʻapolokiki o atinaʻe i Aferika. Faiga Fa'aaogā Fa'afanua 67:115-125. https://doi.org/10.1016/j.landusepol.2017.05.032
Deng XP, Shan L, Zhang H, Turner NC (2006) Faʻaleleia atili le faʻaogaina o le vai faʻatoʻaga i nofoaga matutu ma semiarid o Saina. Manag Vai Faatoaga 80:23-40. https://doi.org/10.1016/j.agwat.2005.07.021
Du S, Ma Z, Xue L (2016) Ole aofa'i ole fertigation sili ona lelei e fa'aleleia ai le fua o le muskmelon, lelei ma le fa'aogaina lelei o le vai ma le nitrogen ile greenhouse greenhouse o le fanua iliili-mulched. Trans Chinese Soc Agr Eng 32:112-119. https://doi.org/10.11975/j.issn.1002-6819.2016. 05.016
FAOSTAT (2014) FAO fa'amaumauga tausaga - mea'ai ma fa'ato'aga a le lalolagi. Faalapotopotoga o Taumafa ma Faatoaga a Malo Aufaatasi 2013. https://doi.org/10.1073/pnas.1118568109
Farjana SH, HudaN, Mahmud MAP, Saidur R (2018) O le vevela o le la i faiga faʻapisinisi. - se iloiloga o le lalolagi. Toe Faafouina Malosiaga Fa'aa 82:2270-2286. https://doi.org/10.1016/j.rser.2017.08.065
Fu GH, Liu WK (2016) Aafiaga i le maalili ma le faateleina o fua o le pepa suamalie o se auala fou e galueaiina ai: eleele tuasivi faʻapipiʻi-faʻapipiʻi i totonu o le greenhouse solar Saina. Chin J Agrometeorol 37: 199-205. https://doi.org/10.3969/j.issn.1000-6362.2016.02.09
Fu H, Zhang G, Zhang F, Sun Z, Geng G, Li T (2017) O aʻafiaga o le faʻaauauina o tamato monoculture i luga o eleele microbial mea ma gaioiga enzyme i totonu o le greenhouse greenhouses. Mauaina (Switzerland) 9. https://doi.org/10.3390/su9020317
Fu G, Li Z, Liu W, Yang Q (2018) Fa'aleleia le malosi o le pa'u o le vevela o le sone a'a e fa'aleleia ai fua pepa suamalie e ala i le fa'ato'a fa'apipi'iina o mea'ai i le la. Int J Agric Biol Eng 11: 41-47. https://doi.org/10.25165/j.ijabe.20181102.2679
Fuller R, Zahnd A (2012) Tekinolosi o le la mo le saogalemu o meaʻai: o se suʻesuʻega mai le Itumalo o Humla, NW Nepal. Mat Reti 32:411419. https://doi.org/10.1659/MRD-JOURNAL-D-12-00057.1
Gao LH, Qu M, Ren HZ, Sui XL, Chen QY, Zhang ZX (2010) Faʻatulagaga, galuega, faʻaogaina, ma le faʻaogaina o le siʻosiʻomaga o se tasi-slope, fale vevela sola-ola i Saina. HortTechnology 20: 626-631
Gao JJ, Bai XL, Zhou B, Zhou JB, Chen ZJ. Nutr Cycl Agroecosyst 2012:94-72. https://doi.org/10.1007/ s10705-012-9526-9
Godfray HCJ (2011) Mea'ai ma meaola eseese. Saienisi 333:1231-1232. https://doi.org/10.1126/science.1211815
Godfray HCJ, Beddington JR, Crute IR, Haddad L, Lawrence D, Muir JF, Pretty J, Robinson S, Thomas SM, Toulmin C (2010) Puipuiga o meaʻai: o le luʻitau o le fafagaina o le 9 piliona tagata. Saienisi 327:812-818. https://doi.org/10.1126/science. 1185383
Guan Y, Chen C, Li Z, Han Y, Ling H. Trans Chinese Soc Agr Eng 2012:28-201. https://doi.org/10. 3969/j.issn.1002-6819.2012.10.031
Guan Y, Chen C, Ling H, Han Y, Yan Q (2013) Suʻesuʻega o mea faʻafefe vevela o puipui e tolu-laupapa faʻatasi ai ma le faʻaputuina o le vevela i le la. Trans Chinese Soc Agr Eng 29:166-173. https://doi. org/10.3969/j.issn.1002-6819.2013.21.021
Halicki W, Kulizhsky SP (2015) Suiga i le faʻaaogaina o fanua faʻatoʻaga i Siberia i le 20th seneturi ma o latou aʻafiaga i le faʻaleagaina o le eleele. Int J Si'osi'omaga Stud 72:456-473. https://doi.org/10.1080/00207233.2014.990807
Han Y, Xue X, Luo X, Guo L, Li T. Trans Chinese Soc Agr Eng 2014:30-181. https://doi.org/10.3969/j.issn.1002-6819. 2014.10.022
Hassanien RHE, Li M, Dong Lin W (2016) Fa'aoga maualuga o le malosi o le la i greenhouses fa'ato'aga. Toe Faafouina Malosiaga Faaa 54:989-1001. https://doi.org/10.1016/j.rser.2015.10.095
Jaiarree S, Chidthaisong A, Tangtham N, Polprasert C, Sarobol E, Tyler SC (2014) Tala faʻatatau o le kaponi ma le faʻaogaina o le gafatia i se eleele oneone e togafitia i le faapalaga. Fanua Degrad Dev 25:120-129. https://doi. org/10.1002/ldr.1152
Jiang D, Hao M, Fu J, Zhuang D, Huang Y (2014) Suiga fa'avanoa-vaitaimi o fanua fa'apitonu'u talafeagai mo laau malosi mai le 1990 i le 2010 i Saina. Sci Rep 4:e5816. https://doi.org/10.1038/srep05816
Jiang W, Deng J, Yu H (2015) Tulaga o atinaʻe, faʻafitauli ma fautuaga ile atinaʻeina o alamanuia o faʻatoʻaga puipuia. Sci Agric Agasala 48:3515-3523
Kraemer R, Prishchepov AV, Muller D, Kuemmerle T, RadeloffVC, Dara A, Terekhov A, Fruhauf M (2015) Fa'ato'aga mo se taimi umi suiga o fanua fa'ato'aga ma gafatia mo le fa'alauteleina o fanua fa'ato'aga i le vaega muamua o fanua taupou o Kazakhstan. Si'osi'omaga Res Lett 10. https://doi. org/10.1088/1748-9326/10/5/054012
Li Z, Wang T, Gong Z, Li N. Trans Chinese Soc Agr Eng 2013:29236. https://doi.org/10.3969/j.issn.1002-6819.2013.04.029
Li Y, Niu W, Xu J, Zhang R, Wang J, Zhang M. Trans Chinese Soc Agr Eng 2016:32-154. https://doi.org/10.11975/j.issn. 1002-6819.2016.01.020
Liang X, Gao Y, Zhang X, Tian Y, Zhang Z, Gao L (2014) Aafiaga o le fertigation sili ona lelei i aso taitasi i luga o femalagaiga o le vai ma le masima i le palapala, tuputupu aʻe aʻa ma fua o le kukama (Cucumis sativus L.) i le solargreenhouse. PLoS Tasi 9:e86975. https://doi.org/10.1371/journal. pone.0086975
Ling H, Weijiao S, Su LY, Yan Y, Xianchang Y, Chaoxing H (2015) Suiga o le palapala eleele faʻalaʻau faʻatasi ma le faʻaauauina o fualaau faisua i le greenhouse greenhouse. ActaHortic (1107):157-163. https://doi. org/10.17660/ActaHortic.2015.1107.21
Liu J, Zhang Z, Xu X, Kuang W, Zhou W, Zhang S, Li R, Yan C, Yu D, Wu S, Jiang N (2010) Faʻasologa faʻafanua ma faʻamalosia malosi o suiga o le faʻaogaina o fanua i Saina i le amataga o le 21st. seneturi. J Geogr Sci 20:483494. https://doi.org/10.1007/s11442-010-0483-4
Liu Y, Yang Y, Li Y, Li J (2017) Liua mai nuu i tua ma fanua lafulemu i lalo o le televave o le taulaga i Beijing i le 1985-2010. J Suesuega i Nuu 51:141-150. https://doi.org/10.1016/jjrurstud.2017.02.008
Lu H, Mo CH, Zhao HM, Xiang L, Katsoyiannis A, Li YW, Cai QY, Wong MH (2018) Faʻaleagaina o eleele ma puna o phthalates ma lona lamatiaga o le soifua maloloina i Saina: iloiloga. Si'osi'omaga Res 164:417-429. https:// doi.org/10.1016j.envres.2018.03.013
Ma TT, Wu LH, Chen L, Zhang HB, Teng Y, Luo YM (2015) Phthalate esters contamination i eleele ma fualaau faisua o greenhouses ata palasitika o le taulaga o Nanjing, Saina ma le lamatiaga o le soifua maloloina o tagata. Si'osi'omaga Sci Pollut Res 22:12018-12028. https://doi.org/10. 1007/s11356-015-4401-2
Martinez-Fernandez J, Esteve MA (2005) O se vaaiga taua i le finauga o le toafa i sautesasae o Sepania. Land Degrad Dev 16:529539. https://doi.org/10.1002/ldr.707
Mueller ND, Gerber JS, Johnston M, Ray DK, Ramankutty N, Foley JA (2012) Tapuni gaogao fua e ala i le puleaina o meaʻai ma vai. Natura 490:254-257. https://doi.org/10.1038/nature11420
Romero P, Martinez-Cutillas A (2012) O aʻafiaga o le vaega o aʻa-sone e faʻafefeteina ma faʻatulafonoina le faʻaleagaina o le vai i luga o le vegetative ma le faʻaleleia o le atinaʻeina o vine Monastrell. Irrig Sci 30:377-396. https://doi.org/10.1007/s00271-012-0347-z
Schmidt U, Schuch I, Dannehl D, Rocksch T, Salazar-Moreno R, Rojano-Aguilar A, Lopez-Cruz IL (2012) O le tapunia o tekonolosi o le la ma le iloiloga o le seleselega o le malosi i lalo o le taumafanafana. Acta Hortic 932:433-440. https://doi.org/10.17660/ActaHortic.2015.1107.21
Seeberg V, Luo S (2018) Malaga i le Aai i matu i Sisifo Saina: Tamaitai talavou i nuu i tua's fa'amalosia. J Tagata Dev Capab 19: 289-307. https://doi.org/10.1080/19452829.2018.1430752
Pese WJ, He CX, Yu XC, Zhang ZB, Li YS, Yan Y (2013) Suiga o mea totino o le eleele fa'alela'au ma eseese tausaga fa'ato'aga ma o latou a'afiaga i le tuputupu a'e o le kukama i totonu o le la. Chin J Appl Ecol 24:2857-2862
Sun Z, Huang W, Li T, Tong X, Bai Y, Ma J (2013) Malamalama ma le vevela faʻatinoga o le faʻaolaina o le malosi o le la o loʻo faʻapotopotoina ma lanu lanu. Trans Chinese Soc Agr Eng 29:159-167. https://doi.org/10. 3969/j.issn.1002-6819.2013.19.020
Tiwari S, TiwariGN, Al-Helal IM (2016) Atinaʻe ma faʻasologa lata mai i totonu o faʻamago greenhouse: iloiloga. Toe Faafouina Malosiaga Fa'aa 65:10481064. https://doi.org/10.1016/j.rser.2016.07.070
Tong G, Christopher DM, Li T, Wang T (2013) Fa'aogaina le malosi o le la: o se toe iloiloga o le filifiliga o le fa'alava o le fale mo greenhouses sola Saina. Faafouina le Malosiaga Faʻafou 26: 540-548. https://doi.org/10.1016/j.rser.2013.06.026
Wang HX, Xu HB (2016) O se suʻesuʻega faʻatuatuaina i luga ole initaneti o mea e mataʻituina ai faiga o faʻatoʻaga fale. Key Eng Mater 693:14861491 https://doi.org/scientific.net/KEM.693.1486
Wang F, Du T, Qiu R, Dong P (2010) Aafiaga o le le lava o le faʻamaina i luga o fua ma le faʻaogaina o le vai lelei o tamato i le la. Trans Chinese Soc Agr Eng 26:46-52. https://doi.org/10.3969Zj.issn. 1002-6819.2010.09.008
Wang Y, Xu H, Wu X, Zhu Y, Gu B, Niu X, Liu A, Peng C, Ge Y, Chang J (2011) Fuafuaga o le carbon flux net mai le palasitika faʻatoʻaga fualaau faisua: o se suʻesuʻega atoa o le taamilosaga o le carbon. Fa'aleaga Si'osi'omaga 159:1427-1434. https://doi.org/10.1016/j.envpol.2010.12.031
Wang Y, Liu F, Jensen CR (2012) Faʻatusatusaga aʻafiaga o faʻamaʻi faʻaletonu ma isi vaega aʻa-sone irrigation i luga o le xylem pH, ABA ma faʻamaʻi ionic i tamato. J Exp Bot 63:1907-1917. https:// doi.org/10.1093/jxb/err370
Wang J, Li S, Guo S, Ma C, Wang J, Jin S (2014) Faʻataʻitaʻiga ma le faʻaogaina o greenhouses solar i Northern Jiangsu Province o Saina. Malosi Fale 78:143-152. https://doi.org/10.1016/j. enbuild.2014.04.006
Wang J, Chen G, Christie P, Zhang M, Luo Y, Teng Y. Sci Aofa'i Si'osi'omaga 2015: 523-137. https://doi.org/10.1016/j.scitotenv.2015.02.101
Wang T, Wu G, Chen J, Cui P, Chen Z, Yan Y, Zhang Y, Li M, Niu D, Li B, Chen H. fa'amoemoe. Fa'afouina le Malosi Fa'aa'ai 2017:70-1188. https://doi.org/10.1016/j.rser. 2016.12.020
Wu X, Ge Y, Wang Y, Liu D, Gu B, Ren Y, Yang G, Peng C, Cheng J, Chang J (2015) Fa'ato'aga suiga o le carbon flux fa'aosoina e le malosi o le fa'ato'aga greenhouse greenhouse i vaega tau e lima o Saina. J Tulaga Mama 95:265-272. https://doi.org/10.1016/jjclepro.2015.02.083
Xie J, Yu J, Chen B, Feng Z, Li J, Zhao C, Lyu J, Hu L, Gan Y, Siddique KHM (2017) Faiga fa'ato'aga. "®Ж^Ф" - o se faʻataʻitaʻiga Saina mo le paneta. Adv Agron 145:1-42. https://doi.org/10. 1016/bs.agron.2017.05.005
Xu H, Wang X, Xiao G (2000) O se suʻesuʻega tuʻufaʻatasia mamao ma le GIS i luga o le taulaga ma lona aʻafiaga i fanua faʻatoʻaga: Fuqing City, Fujian Province, Saina. Land Degrad Dev 11:301-314. https://doi.org/10. 1002/1099-145X(200007/08)11:4<301::AID-LDR392>3.0.CO;2-N
Xu H, Zhao L, Tong G, Cui Y, Li T (2013) Microclimate fesuiaiga ma fetuutuunai puipui mo greenhouses sola Saina. Appl Mech Mater 291294:931-937 https://doi.org/scientific.net/AMM.291-294.931
Xu J, Li Y, Wang RZ, Liu W. Malosiaga 2014:67-73. https://doi.org/10.1016/j. malosi.2014.01.049
Yang H, Du T, Qiu R, Chen J, Wang F, Li Y, Wang C, Gao L, Kang S (2017) Faʻaleleia le lelei o le faʻaogaina o le vai ma le lelei o fua o fualaʻau faʻatoʻaga i lalo o le faʻatonutonuina o le faʻasusuina o vai i Northwest China. Agric Water Manag 179:193-204. https://doi.org/10.1016/j.agwat.2016.05.029
Ye J (2018) Nofo i Saina's "fa'ava'a-i fafo" nu'u: ose tala fa'afeagai i nu'u tetele-malaga i le taulaga. Popul Space Place 24:e2128. https://doi.org/10.1002/psp.2128
Yuan H, Wang H, Pang S, Li L, Sigrimis N. Trans Chin Soc Agric Eng 2013:29-165. https://doi.org/10.3969/j.issn.1002-6819.2013.21.020
Zhang J (2007) Pa puipui i maketi vai i le Vaitafe o Heihe i Northwest China. Manag Vai Faatoaga 87:32-40. https://doi.org/ 10.1016/j.agwat.2006.05.020
Zhang Y, Zou Z, Li J (2014) Faʻataʻitaʻiga faʻatinoga i moli ma le teuina o le vevela i le faʻapipiʻiina o le taualuga sola-greenhouse. Trans Chinese Soc Agr Eng 30:129-137. https://doi.org/10.3969/j.issn.1002-6819. 2014.01.017
Zhang Y, Wang P, Wang L, Sun G, Zhao J, Zhang H, Du N (2015) O le aʻafiaga o le gaosiga o faʻatoʻaga fale i luga o le tufatufaina atu o esters phthalate i eleele uliuli o Northeast China. Sci Aofa'i Si'osi'omaga 506-507: 118-125. https://doi.org/10.1016/j.scitotenv.2014.10.075
Zhang W, Cao G, Li X, Zhang H, Wang C, Liu Q, Chen X, Cui Z, Shen J, Jiang R, Mi G, Miao Y, Zhang F, Dou Z (2016) Tapuni va o fua i Saina e fa'amalosia le au faifa'ato'aga laiti. Natura 537:671-674. https://doi.org/10.1038/nature19368
Zhang J, Wang J, Guo S, Wei B, He X, Sun J, Shu S (2017) Suʻesuʻega i uiga faʻafefe o le vevela o puipui poloka vao i totonu o le greenhouse greenhouse. Malosiaga Fale 139:91-100. https://doi.org/10.1016/j.enbuild.2016.12.061
Zhou S, Zhang Y, Yang Q, Cheng R, Fang H, Ke X, Lu W, Zhou B (2016) Faʻatinoga o le faʻaogaina o le vevela vevela-faʻasaʻoina iunite fesoasoani i se pamu vevela i totonu o se ituaiga fou o fale vevela Saina. Appl Eng Agric 32:641-650. https://doi.org/10.13031/aea.32.11514