O loo viia e le aufaifaatoaga le poloketi o le Content greenhouse i Williamsfield, Manchester, mo le mafai ai e i latou ona faateleina le gaosiga ma tupe maua, aʻo faʻaopoopoina le tamaoaiga i le lautele.
O le poloketi, lea na amata i le 2017, e aofia ai le toe faʻafouina o fanua bauxite muamua mo le gaosiga o faʻatoʻaga.
E to’a 20 faifa’ato’aga o lo’o galulue i fa’ato’aga e pei o le kukama, pateta suamalie, kapisi, latisi, pepa vevela i totonu o greenhouses e XNUMX, ma le tausiaina o tama’i manu e pei o ‘oti, sapalai o faletalimalo, supamaketi ma isi maketi.
Na saunoa le Peresetene o le Content greenhouse project, Earl Williams, e tusa ma le 100,000 pauna o fua o faatoaga ua maua e le vaega o faifaatoaga, ma e tusa ma le $16 miliona le tupe maua.
Na ia maitauina o le 30 pasene o tupe maua e "tuu ese mo aso timuga" ina ia mautinoa o loʻo faʻaauau pea le pisinisi.
O Mr. Williams, o le sa saunoa i se fonotaga a le nuu talu ai nei, fai mai o le "poloketi ua toe aumaia ai le ola i Williamsfield," lea na aafia i le paʻu o le gaosiga o bauxite.
I le isi itu, na ia fai mai ai, "ua lelei le nuu ia i matou" e ala i le mautinoa o loʻo puipuia faʻatoʻaga.
Fai mai Mr. Viliamu o le faaletonu o le tamaoaiga, e mafua mai i le aafiaga o le coronavirus (COVID-19) faamaʻi, ua afaina ai le gaosiga, ae na ia maitauina o le poloketi o loʻo tuʻuina lelei e faʻaoga avanoa i le tafailagi.
Fai mai a ia, o le aufaifaatoaga ua faamanuiaina mai le "aʻoaʻoga sili i le faifaatoaga o se pisinisi" e ala i le Pulega o Atinaʻe Faʻatoʻaga i Nuʻu (RADA), ma ua fausia faiga faapaaga ma tagata faʻatau ma faʻatau oloa faʻatau mo le faʻatau atu o fua o le maualuga.
O le Ofisa o le Va i Fafo mo le Content Farmers' Group, o Kerise Mighty, o ia o le sui pito i lalo o le vaega, ma o se tasi o tamaitai faifaatoaga na o le toatolu, na ia faapea mai o lea fuafuaga “ua sili atu ai le gafatia e maua ai e le aufaifaatoaga, lea ua taumasuasua i totonu o le atunuu”. .
Fai mai a ia, o le faʻamoemoe o loʻo faʻaopoopoina le taua i le nofoaga, e maua ai se nofoaga e aʻoaʻo ai i tekonolosi faʻavaʻa mo tamaiti aʻoga maualuga ma avea o se nofoaga faʻaaoaoga mo tamaiti aoga tulagalua ma aoga maualuga.
"O loʻo matou faia se mea lelei ma ua faʻamaonia uma le au faifaatoaga i tekonolosi greenhouses," o lana tala lea.
O le poloketi o le Content greenhouse o se vaega o le Jamaica Bauxite Institute (JBI)/Jamaica Social Investment Fund (JSIF) Greenhouse Cluster and Water Harvesting Project, lea o loʻo faʻatinoina e ala i le lagolago mai le Faletupe o le Lalolagi-sponsored Rural Economic Development Initiative (REDI).
I lalo o le fuafuaga, o lua bauxite eliina e fa'aliliuina e avea ma vaituloto e maua ai le vai fa'asusu mo le gaosiga o greenhouses ma fanua tatala.
O le poloketi, o loʻo faʻatinoina i totonu o alalafaga e valu i totonu o aulotu o Manchester, St. Ann ma St. Elizabeth talu mai le 2014, o loʻo faʻamoemoe e tuʻuina atu le ola gafataulimaina mo tagata o loʻo nofoia nofoaga o bauxite.
O lo'o taumafai fo'i e fa'aleleia feso'ota'iga o fa'ato'aga ma turisi, fa'alautele le avanoa i maketi, ma fa'amalosia auala e fa'atatau i le tau mo i latou o lo'o fa'atatauina.
Ia Mati 2021, na sainia ai e le JSIF ma le JBI se Memorandum of Understanding (MOU) mo le faatinoina o le vaega lona lua o le poloketi i lalo o le REDI II.
E tusa ma le 320 faifaatoʻaga lauʻeleʻele ma o latou aiga, e aofia ai vaega vaivai ma tagata e iai manaʻoga faʻapitoa, o loʻo fuafua e faʻamanuiaina mo le lima tausaga.
O le JBI nursery sa tu'uina atu fuala'au mo le amataina o ulua'i 160 greenhouses ma fa'aauau pea ona tu'uina atu fuifui pe a maua ni oka i luga o se fa'atauga fa'apisinisi.
Poloketi Coordinator i le JBI, Clarence Osbourne, fai mai o le Greenhouse Cluster ma le Suavai Polokalama, lea na amata i Tobolski i St. Ann, o se tasi lea o le tele o tupe teufaafaigaluega i faatoaga laiti i nuu i tua Jamaica.
O lo'o fa'atusalia ai le sao o le $200 miliona mai le JSIF, sili atu i le $100 miliona mai kamupani bauxite, toeititi $150 miliona mai le JBI, ma le lagolago mai le Social Development Commission (SDC).
Mo le Taitaifono o le JBI Bauxite Community Development Program (BCDP), Angus Gordon, o le poloketi "na o se tasi o faʻataʻitaʻiga o le faʻaogaina e le JBI o tupe maua mai le vaega o le bauxite e faʻaleleia ai olaga o tagata Jamaica".
Na ia taʻua e sili atu i le 1,000 faifaatoaga ua vaʻaia le faʻatupulaia o fualaʻau faʻatoʻaga ma faʻamanuiaina mai aʻoaʻoga e "faʻatagaina ai i latou e galulue lelei ma tekinolosi fou i le tulaga o faʻatoaga".
O le Pule Sili o le JBI, Stevie Barnett, mo lana vaega, fai mai o le poloketi "o se mea matagofie na matou faia i fanua bauxite".
“Sa i ai le talitonuga e leai se aoga o eleele eliina ae e oo mai i le taimi nei, o loo faaaoga foi mo le seleseleina o le suavai,” o lana faaaliga lea.
Na matauina e le Pule o le Poloketi ma le JSIF, Kemeisha Batchan, o le tuufaatasia o le JBI ma le JSIF i lalo o le Greenhouse Cluster Project ua matua aoga, faateleina fua o fua o faatoaga ma suia ai olaga o faifaatoaga faamanuiaina.
“Ua faateleina ai a latou tupe maua. Faʻaauau pea le faʻateleina o le lagolago ma le aʻoaʻoga, ”o lana faʻamalosi lea i le au faifaatoaga.
O se punavai: https://jis.gov.jm/