Eyleen Goh e fa'atautaia se fa'ato'aga mai le pito i luga o se paka ta'avale i Sigapoa.
Ma e le o se gaioiga laititi - e sapalai atu i faleoloa lata ane e oo atu i le 400kg o fualaau faisua i le aso, o lana tala lea.
“E fai lava si la’ititi o Sigapoa ae e tele a matou pakaga ta’avale. O se miti tele le i ai o faʻatoʻaga [inei] e faʻafetaui ai manaʻoga o tagata nonofo i totonu o le nuʻu," o lana tala lea.
Le itiiti ifo ma le luasefulu o nei faʻatoʻaga i luga o le fale ua totogo nei i le isi itu o le taulaga o Asia i Saute Sasaʻe.
Na amata ona lisiina e le malo ia fanua e le masani ai i le 2020 o se vaega o ana fuafuaga e faʻateleina le gaosiga o taumafa i le lotoifale. O le atunuʻu e 5.5m tagata o loʻo faʻaulufale mai i le taimi nei le sili atu i le 90% o ana meaʻai.
Ae o avanoa i totonu o lenei motu motu e toʻatele tagata e utiuti ma o lona uiga e le taugofie fanua. O Sigapoa e iai nisi o meatotino sili ona taugata i le lalolagi.
Na taʻu atu e se tasi faifaatoaga i le BBC o le taugata o lana uluai fanua e paka ai taavale o lona uiga e tatau ona ia lafoai ae siitia atu i se nofoaga taugofie.
Ina ua asiasi le BBC News i le faatoaga a Ms Goh, e tusa ma le vaetolu o le tele o le malae soka, sa matua faʻagasolo gaioiga.
O tagata faigaluega sa pikiina, teuteu ma teu choy sum, o se fuala'au lanu meamata laula'au e fa'aaogaina i kuka Saina.
I le isi itu o le fale i le taimi nei, o loʻo pisi le isi tagata faigaluega i le toe totoina o fatu.
“O lo’o matou selesele i aso uma. Fa'alagolago i fuala'au o lo'o matou totoina, e mafai ona maua mai le 100kg i le 200kg i le 400kg i le aso,” o le tala lea a Ms Goh.
Fai mai a ia, o le amataina o le faatoaga e tusa ma le S$1m ($719,920; £597,720), faatasi ai ma le tele o tupe o loʻo faʻaalu i mea faigaluega e fesoasoani ai i le faʻavaveina o le seleselega.
E ui lava na ia maua ni fesoasoani, ae fai mai Ms Goh e le o maua ni tupe mama o lana pisinisi.
E to’a 10 ana tagata faigaluega ma e tusa ma le S$90,000 le tupe e totogi i le tausaga mo lea avanoa ma le isi nofoaga e paka ai ta’avale, o lo’o fa’atulaga pea.
"O le matou seti taimi na tupu i le taimi o le faʻamaʻi Covid, o lea na sili atu ona taugata mea faʻatau ma umi se taimi," o le tala lea a Ms Goh.
“E le gata i lea, o le tauofoga muamua lea e paka ai taavale i luga o le fale na tuuina atu [e le malo] o lea e matua fou lava le faagasologa i tagata uma,” o lana faaopoopo mai lea.
O lo'o su'e fo'i e le aufaifa'ato'aga pito i luga o Sigapoa nisi auala e maua ai tupe.
O Nicholas Goh, e le aiga ia Ms Goh, fai mai ua mafai ona ia maua se tupe mama e ala i le totogiina o tagata i masina taitasi e selesele ai fualaau faisua i lana faatoaga i le taulaga.
Fai mai a ia, o le manatu e sili ona lauiloa i aiga o loʻo nonofo lata ane ona "o se faiga faʻalapotopotoga, nai lo se faiga faʻapisinisi".
Ae ui i lea, o le isi faifaatoaga i le taulaga, o Mark Lee, fai mai o le maualuga o tau ua mafua ai ona siitia o ia i se fale gaosi oloa o loʻo totogia se "faʻatauvaʻa" o lona uiga maualalo le lisi.
“O fualaau faisua e i’u lava ina na’o fuala’au. E mafai ona e mauaina i le fou ma sili ona lelei ae o loʻo i ai le tapulaʻa i le aofaʻi e totogi e se tasi. Matou te le o talanoa e uiga i truffles iinei, ”o le tala lea a Mr Lee.
'Matā'upu fa'apitoa'
O fa'ato'aga i luga o le fale e le na'o le pau lea o le fa'amoemoe o Sigapoa e fa'ateleina le aofa'i o mea'ai e fa'atupuina.
O le tele o fua o fa'ato'aga a le atunu'u e maua mai i fale fa'atekonolosi o lo'o tele le fesoasoani a le malo. E 238 fa'ato'aga laiseneina i le 2020, e tusa ai ma fa'amaumauga aloa'ia.
O nisi o faʻatoʻaga ua leva ona maua, ma e mafai ona faʻalauteleina a latou gaosiga e faʻateleina tupe maua, o le tala lea a le Singapore Food Agency (SFA).
"O le saogalemu o meaʻai o se mataupu faʻapitoa mo Sigapoa. I le avea ai ma se taulaga laʻititi e fesoʻotaʻi i le lalolagi atoa ma le utiuti o punaoa, o Sigapoa e faigofie ona faʻalavelave i fafo ma faʻalavelave faʻalavelave, "o le tala lea a le sui sooupu a le SFA i le BBC News.
"O le mea lea e taua ai le faʻaauau pea ona tatou faia ni laasaga e faʻamautinoa ai a tatou punaoa taua," o le faʻaopoopo mai lea a le failauga.
I le amataga o lenei tausaga, o le mataupu o le saogalemu o meaʻai na matua taulaʻi i Sigapoa pe a o nisi o atunuu i le itulagi ua faasaina pe faatapulaaina le auina atu i fafo o meaai autu.
O malo faʻalagolago i oloa mai fafo na taumafai e puipuia a latou sapalai o meaʻai ona o le taua a Iukureini ma le faʻamaʻi na faʻateleina le tau o mea uma mai meaʻai masani i le suauu mama.
E oʻo atu i le 2030, ua faʻamoemoe Sigapoa e gaosia le 30% o meaʻai e faʻaaogaina e ia lava - e sili atu ma le faatoluina le aofaʻi o loʻo iai nei.
Fai mai Polofesa William Chen o le Nanyang Technological University i Sigapoa, o le tele o fesoasoani e tatau ona ofoina atu i faatoaga i le taulaga.
“O lo’o iai faiga e pei o foa’i fa’ato’aga mai le SFA, ma maketi masani a faifa’ato’aga e fa’amalosia ai le au fa’atau e fa’atau atili fua o fa’ato’aga a le atunu’u,” o le fa’aaliga lea a Prof Chen, o ia o le fa’atonu o le polokalame a le iunivesite o mea’ai ma tekonolosi.
“Atonu o le fesoasoani i faifaatoaga i le lotoifale e faaaoga tekinolosi faigofie… e ono mafaufauina,” o lana tala lea.
Ae ui i lea, o Sonia Akter, o se polofesa lagolago i le Lee Kuan Yew School of Public Policy, e talitonu o le maualuga o tau o galuega e foliga mai o se luitau tele mo faifaatoaga i le taulaga.
"O loʻo ofoina atu e Sigapoa le tele o fesoasoani ma fesoasoani tau tupe i le au faipisinisi o loʻo galulue i lenei avanoa," o lana tala lea.
“O le fesili pe mafai ona fa’agaioi ma fa’atauva’a nei fa’ato’aga pe a le toe tafe mai le fesoasoani a le malo.”
I tua i luga o le taualuga o loʻo siosiomia e poloka olo i le lotolotoi o le taulaga o Sigapoa, atonu e foliga mai o se lalolagi e mamao ese Ms Goh mai faʻatoʻaga masani.
Ae ui i lea, na ia toe faʻaalia lagona o augatupulaga o faifaatoaga na muamua atu ia te ia: "O le fiu e le o se filifiliga. O le tele o luʻitau, o le tele foʻi lenā o le tauia.”
Se Punavai: Annabelle Liang – BBC News