#tomato #faato'aga #fa'ato'aga #tupu tele #tepeina #fa'asusu #fa'asūina #pollination #calcium #fa'ato'aga fua
E tusa ai ma faʻamatalaga lata mai mai le Food and Agriculture Organization (FAO), o tamato o le lona lua lea o fualaʻau faʻatoʻaga sili ona taua i le lalolagi, ma e sili atu i le 182 miliona tone o loʻo gaosia i le lalolagi i le 2020. fua ma le lelei.
O se tasi o fa'ailoga masani o le fa'atuputeleina o tamato o le tele o le tuputupu a'e o la'au, lea e mafai ona fa'aitiitia ai fuala'au ma le lelei. E mafai ona foia lenei mea e ala i le tipiina e le aunoa o laʻau, aveese ni lau e le manaʻomia, ma faʻamautinoa le lava o le va i le va o laʻau e faʻaleleia atili ai le feʻaveaʻi o le ea ma le malamalama. E le gata i lea, o le tele o le fa'asusuina ma le fa'apa'aina e mafai fo'i ona fesoasoani i le so'ona tupu, o lea e taua ai le mata'ituina lelei o le susū o le palapala ma le maualuga o mea'ai.
O le isi faʻailoga o le faʻateleina o le foliga mai o tamaʻi fua, faʻaleagaina poʻo le fuga pito pala. O nei fa'afitauli e mafai ona mafua ona o le le lelei o pollination, le fa'asusuina, po'o le le lava o le calcium i le palapala. Ina ia foia nei faafitauli, e tatau i faifaato'aga ma agronomists ona mafaufau e faʻaofiina pollinators, faʻaaogaina vai inu e faʻamautinoa ai le maualuga o le susu, ma faʻaoga fugalaʻau e tele le calcium poʻo teuteuga eleele.
E ala i le mata'ituina o la'au tamato mo fa'ailoga o le so'ona tupu ma le faia o gaioiga talafeagai, e mafai ai e faifa'ato'aga ma fa'apolofesa fa'ato'aga ona fa'atumauina lelei le gaosiga i totonu o greenhouses ma fa'amautinoaina se fua lelei. O le mulimulita'i i ta'iala o lo'o fa'amatala atu i luga, e mafai ai e le au fai totō tamato ona maua ni fua lelei ma maualuga atu tupe maua.