A tatou faʻalogo e uiga i le faʻateleina o le gaosiga o meaʻai ma le fesoasoani a le mea e taʻua o le "atamai" faʻatoʻaga, matou te mafaufau i se mea e fesoʻotaʻi ma le atamai faʻapitoa, robots ma "faʻamatalaga tetele", ae o le faʻaogaina o faʻatoʻaga e le faʻalagolago i taimi uma i tekinolosi fou. I le tulaga o faatoaga laiti i nuu i tua, o le "atamai" auala e masani ona aofia ai le sailia o le tamaoaiga taugofie ma uluai auala e faateleina ai fua o faatoaga ma le faaaogaina lelei o punaoa faalenatura ma e aunoa ma se afaina i le siosiomaga.
O le poloketi a le FAO "Smart Agriculture - mo le Lumanai Tupulaga" ma se paketi o le 3.4 miliona tala, faʻatupeina e le Malo o le Malo o Korea, e fesoasoani i le tele o aiga i nuʻu i tua o Uzbekistan ma Vietnam e faʻateleina le gaosiga o faʻatoʻaga greenhouse ina ia latou mafaia. gaosia le tele o mea'ai e fa'aaoga ai le fa'aitiitia o vailaau fa'ala'au fa'ato'aga, fetilaisa minerale ma vai, fa'aitiitia le faigaluega ma i se auala saogalemu.
O le manatu autu o le faʻateleina lea o le lelei o greenhouses e ala i le amanaʻiaina o vaega e lima e fesoʻotaʻi: pulea o le tau, faʻamaʻi faʻamaʻi ma faʻamaʻi, faʻafefe, meaʻai meaʻai ma metotia faʻatoʻaga.
O le poloketi e aofia ai fautuaga fa'asaienisi fa'asaienisi ma fofo fa'asaienisi, e le gata i tu ma aga fa'aonaponei. O loʻo faʻamoemoe e faʻaliliuina faʻatoʻaga greenhouse i pisinisi manuia, lea o le a faʻateleina ai tupe maua a latou tagata, faʻalauteleina avanoa faigaluega a tagata o loʻo nonofo i le lotoifale ma mafai ai ona gaosia i le tausaga atoa le tele o meaʻai eseese, taugofie ma saogalemu.
"Ua matou vaʻai i greenhouses maualuga-tekonolosi lea na faʻapipiʻiina ai le tele o tupe, ae i le taimi lava e tasi na maualalo a latou gaosiga, ona latou te leʻi amanaʻia mea faʻapitonuʻu. O faiga tau maualalo, e pei o nei greenhouses sili ona lelei, e mafai ai ona e seleseleina le tele o fualaʻau ma le itiiti o punaoa," o le tala lea a Melvin Medina Navarro, o le taʻitaʻi faʻapitoa faʻapitoa a le poloketi.
Fofo atamai
Ina ua amata ona suʻesuʻe e le au atamamai o le FAO aiga e maualalo ma le masani a latou tupe maua i nofoaga e tolu pailate i tua o Uzbekistan, na latou iloa ai o auala tuai ma le le lelei o le totoina o fualaau aina ma fualaau faisua sa faia i totonu.
Mo se faʻataʻitaʻiga, o le pollination sa faia ma le lima, ma faʻaaogaina vailaau faʻaleagaina i le tele o mea. O fale lanumeamata sa ufiufi i le omea e fausia ai le paolo ma faʻaititia ai le vevela i totonu i masina sili ona vevela, pe a oʻo i le 42 tikeri Celsius le vevela i le ao.
"Muamua, ua fautuaina e faʻaaoga mea fou faʻapipiʻi," o le tala lea a le agronomist Khairulla Esonov, o loʻo auai i le poloketi FAO.
O greenhouses na ufiufi i se ata polyethylene ma mea faʻapitoa faʻapitoa e sili ona umi, faʻaalia le ultraviolet radiation, faʻaitiitia le pefu ma puipuia le condensation.
O mailei pipii fa'apitoa ma upega namu sa fa'aogaina e fa'amalo ai fa'ama'i ma fa'ama'i. O le fanua o lo'o si'omia ai fale'ele'ele na fa'amama vao, ma fa'amama fa'ama'i fola ma fa'apipi'i le faiga o faitoto'a fa'alua e fa'afefe ai siama ma siama.
O le faʻaogaina o punaʻoa vai ua faʻamalosia e ala i le faʻaogaina o faiga faʻafefeteina e aofia ai pamu vai eletise, faamama, tane vai ma laina tafe, faʻafetai i meaʻai soluble e sili atu ona faʻaoga lelei, e oʻo saʻo i le aʻa o laau.
E le gata i lea, o i latou uma e faamanuiaina na tuuina atu i ai meafaigaluega e fua ai le lelei o le suavai. E tusa ai ma faʻaiʻuga o suʻesuʻega, na faʻaalia ai o le vai o loʻo faʻaaogaina mo le faʻafefe i vaega uma e tolu o pailate e maualuga tele le maualuga o le acidity. O le taimi nei o loʻo faʻagasolo galuega e faʻaleleia ai nei taʻaloga e ala i le fetuunaʻi o le voluma o faʻamaʻi ma faʻaopopo mea faʻapitoa i le vai.
E oo lava i Tina Natura lava ia e fesoasoani: nai lo le galue malosi ma le le lelei o le pollination manual, ua faʻaaogaina nei bumblebees.
I'uga e suia ai olaga
O ia suiga, faʻatasi ai ma fesoasoani faʻapitoa na tuʻuina atu e le FAO, ua ave ai le pulega o greenhouses i se tulaga fou, lea i nisi tulaga ua maua ai ni taunuuga mataʻina. O le fa'amoemoe muamua o le poloketi o le fa'ateleina lea o fuala'au fuala'au e le itiiti ifo i le 20 pasene. Peitai, i le taamilosaga muamua o faatoaga, o le faateleina o fua o tamato ma pepa suamalie e 90 ma le 140 pasene, i le faasologa.
O Nigora Pulatova, o se tasi o faifa’ato’aga o lo’o auai i lea galuega, na fa’ateia i le mauaina o lea lava seleselega, e ui i le mea moni na ia fa’aaogaina le ‘afa o le tele o fatu e pei o isi faifa’ato’aga. E le gata i lea, o le tulaga lelei o fualaau faisua ua matua faʻaleleia atili i le lapopoa, foliga, lanu ma le leai o ni vailaʻau faʻamaʻi, lea na mafai ai e le au faifaatoaga ona faʻatau atu a latou oloa i se tau maualuga atu.
O le isi faifaatoaga na auai i le poloketi FAO o Matluba Alimbekova, o se tina o se fanau e toalima mai le itulagi o Andijan o Uzbekistan. E totō e Matluba tamato, kukama, pepa suamalie, kaliki ma laʻau, ae o le taimi muamua na ia leiloa toetoe o le afa o fualaʻau ona o faʻamaʻi ma faʻamaʻi. O lenei tausaga na ia totoina ai se ituaiga fou o pepa suamalie "anetta", lea e sili atu ona fetaui ma tulaga i le lotoifale, ma ua uma ona seleseleina le sili atu ma le lua tone o le seleselega ma maua ai le $ 1,100. I le taimi nei, e sili atu nai lo le 90 kilokalama pepa o loʻo ia aoina i vaiaso uma ma fuafua e toto ia Novema e maua ai nisi tupe maua i le tau malulu.
"O le poloketi ua fesoasoani tele i lo matou aiga, ua faateleina a matou tupe maua," o le tala lea a Matlyuba.
I le taimi muamua, o le afa o tupe maua a Matlyuba Alimbekova na alu e totogi ai tau o gaosiga, ae faʻafetai i le poloketi i le fanua o le "atamai" faʻatoʻaga, o loʻo i lalo ifo o le 20 pasene.
E le gata i lea, o le poloketi o le a faia le iloiloga o maketi, faʻafouina o fale suʻesuʻe i le tulaga o le saogalemu o meaʻai ma aʻoaʻoga a tagata tomai faapitoa i le lotoifale ina ia faʻateleina le tele ma le manuia o le auina atu i fafo o fualaau faisua fou ma faʻaauau le suiga o nuʻu i tua e faʻaaoga ai auala e mafai ona maua ma toe faʻaleleia. .
O se punavai: https://news.un.org