O tagata ma tamato e eseese foliga ma lapopoa. E mafua ona e tofu tagata taʻitoʻatasi ma se seti tulaga ese o fesuiaiga o kenera—mutations—e aafia ai le auala e gaoioi ai ma faagaoioia ai kenera. A fa'aopoopo fa'atasi, o le faitau miliona o tama'i fa'asologa o kenera e faigata ai ona va'ai pe fa'apefea ona a'afia so'o se tagata i se suiga fa'apitoa. Cold Spring Harbour Laboratory (CSHL) Polofesa ma Howard Hughes Medical Institute Investigator Zach Lippman na fa'aalia le fa'afefea ona fa'aaafiaina e le fa'atupuina o tamato le auala e a'afia ai le la'au. O lo'o galue o ia ina ia mafai ona va'ai le a'afiaga o suiga i ituaiga tamato eseese.
O tu'ufa'atasiga 'ese'ese o suiga e mafai ona a'afia ai le lapo'a o tamato e le'i taumateina. I lenei ata, o le koluma muamua o loʻo faʻaalia ai se tamato e le suia (WT). O le koluma lona lua ma le tolu o loʻo faʻaalia ai tamato e tasi le suiga i se itulagi o le faʻalauiloaina (R1 poʻo le R4) mo fualaʻau lapopoa gene SlCV3. O suiga ta'itasi e itiiti sona a'afiaga i le lapopo'a o fua. Ae o le tuufaatasiga o nei suiga e lua (R1 + R4) e maua mai ai se fua tele atu.
I lenei suʻesuʻega, na faʻaogaina ai e Lippman ma lana 'au le CRISPR, o se mea e sili ona saʻo ma faʻatatau i le faʻataʻitaʻiina o kenera, i luga o kenera tamato e lua e pulea ai le tele o fualaau aina, SlCV3 ma SlWUS. Na latou gaosia le sili atu i le 60 tamato mutants e ala i le aveesea o fasi DNA laiti i totonu o itulagi faʻalauiloa, vaega e lata ane i kenera e pulea o latou faʻaaliga. I nisi tulaga, o suiga ta'ito'atasi na fa'atupula'ia teisi le lapo'a o tamato. O nisi paga o suiga e le'i suia lava le lapopoa o fua. O nai tu'ufa'atasiga tu'ufa'atasia na mafua ai le fa'atupula'ia mata'ina, e le'i taumateina le lapopoa o fuala'au 'aina. Fai mai Lippman: "O le Holy Grail moni i nei mea uma mo le faʻatoʻaga o fualaʻau e mafai ona vaʻaia. Afai ou te suia lenei faasologa, o le a ou maua lenei aafiaga. Ona o loʻo i ai lenei sami o isi fesuiaiga o loʻo faʻaputuina e le natura lata ane i le suiga o loʻo e faʻainisinia, faʻapea foʻi ma faʻasalalau i le genome, o le tele o ia mea e ono aʻafia ai le suiga patino o loʻo e fatuina.
O le tele o feso'ota'iga mo so'o se suiga e lua e fa'ata'ita'i ai i'uga o se suiga e tasi e tupu mai i fa'asologa o kenera eseese. O le a'afiaga e fa'atusalia i fa'ama'i e maua i nisi o fa'ama'i o tagata, lea e ono iai ni suiga o lo'o iai muamua e puipuia ai i latou mai suiga e mafua ai fa'ama'i.
Lippman ma lana 'au o le a faʻaauau le faʻatusatusaina pe faʻafefea ona aʻafia e tagata taʻitoʻatasi ma tuʻufaʻatasia ni uiga faʻatoʻaga. I le taimi nei, ua latou fuaina fegalegaleaiga i le va o suiga e lua, ae o genomes e faitau miliona suiga. Lippman e faʻamoemoe e suʻesuʻe le tele o fegalegaleaiga faʻatatau e faʻaleleia atili ai le vaʻaia ma lelei.
Mo nisi faamatalaga:
Cold Spring Harbor Laboratory
www.cshl.edu