Iceberg lettuce, oakleaf lettuce, romaine, ma isi latisi uma tatou te 'ai i aso nei, e tupuga mai i laau vao na suia i le 6000 tausaga talu ai i le Caucasus ina ia mafai ona seleseleina le suauu mai fatu. Ina ua uma ona toe fafagaina e tagata Eleni ma Roma anamua ia laau e faaaoga e fai ma fualaau faisua, na iu foi le letusi i luga oa tatou ipu i le aluga o taimi. O le tala faʻapitoa o le letusi na faʻamatalaina auiliili faʻafetai i le suʻesuʻeina o DNA o ituaiga 445 o letus, faʻatautaia e Wageningen University & Research ma le BGI Saina. O a latou suʻesuʻega o le a faʻasalalau i aso nei i le faʻasalalauga faʻasalalau Nature Genetics ma tatala le faitotoʻa i le faʻateleina vave ma sili atu ona lelei le faʻaleleia o meaʻai e sili atu ona malosi.
Taumafai e vaai faalemafaufau i le aoina o le 2500 ituaiga eseese o latisi: e tusa ma le 1500 ituaiga na totōina e le au faifaatoʻaga i se mea i le lalolagi ma pe tusa ma le 1000 le faitau aofaʻi o laʻau letusi vao mai tafatafa o auala ma natura faʻasao. Ona taumafai lea e mafaufau i le DNA o loʻo aoina mai nei ituaiga uma o letusi ma faʻaaoga e fuafua ai pe na faʻapefea ona oʻo mai le latisi i luga o le matou ipu. O uluai laau vao na suia mo le totoina i le 6000 tausaga talu ai i le Caucasus. O latisi muamua nei sa na o le seleseleina o fatu e maua ai le suāuu, ma o tagata Eleni ma Roma anamua na toe fafagaina nei laau (i lena taimi, o loʻo i ai pea ni laau talatala i luga o lau) e faʻaaogaina e fai ma fualaau faisua. Ma o le tala o loʻo faʻamatalaina e le DNA o loʻo faʻaauau pea, e oʻo atu i tagata Amerika e manaʻomia meatotino mai ituaiga vao e suia ai le latisi pata vaivai ma lamolemole i le letusi aisa maaa.
Tulaga eseese o letusi i le lalolagi atoa
Femalaga'iga lemu i Europa
O le Center for Genetic Resources, Netherlands (CGN), o le Dutch gene bank ma se vaega o Wageningen University & Research (WUR), o loʻo faʻatautaia lenei aoina o ituaiga letus 2500. Ole fa'aputuga latisi aupito tele, sili ona atoatoa, ma sili ona fa'amauina i le lalolagi.
I le galulue faʻatasi ma le BGI Saina, o loʻo faʻatulagaina le faʻatonuga o le DNA mo ituaiga 2500 uma, e aofia ai se auiliiliga o fesuiaiga o kenera ma eseesega ma tutusa i le va o nei fesuiaiga. O fa'ai'uga mai ulua'i 445 ituaiga o letusi na ta'ita'ia ai se fa'asalalauga i le Natura Genetics e uiga i le amataga ma le fa'atupuina o tala'aga o le fa'ato'aga.
E foliga mai o le tele o faʻamatalaga na maua. E pei ona aliali mai, o ituaiga faʻaonaponei o latisi faʻatoʻaga e tele lava e pei o latou vao muamua Lactuca serriola mai le Caucasus ma o le latisi muamua faʻatoʻaina e tatau ona totoina mo fatu ma faʻaaogaina mo le suauu. O le telegese o femalagaiga o le latisi i Europa atoa e ala i le Emepaea o Roma, faʻapea foʻi ma le suiga mai le fatu fatu i le laulaau, e mafai foi ona toe faʻaleleia.
Latisi aisa ma le latisi “anamua” butterhead
O le suʻesuʻega na mafai foʻi ona faʻamaonia le mea na vaʻaia ai le latisi aisa talu ai nei mai le letus butterhead "anamua" i le kenera o le vao Lactuca virosa, o se mea moni ua leva ona masalomia e faʻavae i luga o faʻamaumauga o gafa o nei ituaiga letus.
O suʻesuʻega o le va o faʻamatalaga DNA ma uiga o le latisi faʻaleleia o loʻo faʻaalia ai le filifilia malosi na faia mo uiga e manaʻomia mo le gaosiga ma le faʻaaogaina, o "uiga o le fale" e pei o le leai o ni tui ma vao tuitui, lea na mafua ai le faʻaitiitia o le eseesega i le. itulagi o le DNA o lo'o i ai kenera mo nei uiga. E foliga mai foi o le fuafuaina o le nofoaga o le tele o kenera i le DNA e mafai e ala i le iloiloina o le sootaga i le va o le fesuiaiga o le DNA ma uiga e ala i le mea e taʻua o Genome Wide Association Studies (GWAS).
O le ki i le tamaoaiga o mea tau kenera mo le fa'atupuina
E tusa ai ma le saunoaga a Rob van Treuren ma Theo van Hintum, o le au tusitala e lua o Wageningen o le lomiga, o le suʻesuʻega o loʻo faʻaalia ma le matagofie le tele o faʻamatalaga e mafai ona aoina mai faʻamatalaga DNA i totonu o le aoina o genebank. O lo'o fa'aalia ai fo'i le taua o le fa'asao ma le puipuiga o meaola eseese ma fa'apogai fa'atupu kenera mo se sapalai gafataulimaina o taumafa i taimi o suiga o le tau ma le fa'atupulaia o le faitau aofa'i o le lalolagi.
"O le fuafuaina o le DNA o meafaitino, i a tatou aoina ma isi, e mafai ai e le saienisi ona suʻeina uiga o loʻo natia e oʻo mai i le taimi nei, i le faitau afe o ituaiga ma le faitau aofaʻi o le latisi ma isi fua. O le faia faapea, ua tatou maua ai le ki i se pusa ʻoa tele. Mo se faʻataʻitaʻiga, mafaufau i suʻesuʻega e faʻaalia ai o nisi o kenera e taua mo le tetee atu i lamala poʻo se faʻamaʻi. Ona mafai loa lea ona e su'esu'e i fa'amaumauga DNA mo puna'oa fa'atupu o lo'o i ai kenera e foliga tutusa ma, i le fa'aaogaina o na puna'oa, e mafai ai ona e fa'atupuina le vave ma sili atu ona lelei nai lo mea na mafai muamua. E leai se mea na o se fouvalega.”
Mo nisi faamatalaga:
Wageningen Iunivesite & Suesuega
www.wur.nl