Ina ua faatoa fautuaina e Xiaoxi Meng ma Zhikai Liang le manatu i ni nai tausaga talu ai, sa le talitonu James Schnable. E fai atu le mea sili.
"'Ia, e mafai ona e faʻataʻitaʻia, ae ou te manatu o le a le galue,'" o le polofesa lagolago o agronomy ma faʻatoʻaga manatuaina fai atu ia Meng ma Liang, ona postdoctoral tagata suʻesuʻe i Schnable falesuesue i le Iunivesite o Nebraska – Lincoln.
Sa sese o ia ma, i le toe tepa i ai, e leʻi sili atu lona fiafia na i ai. Ae i le taimi lea, sa i ai i Schnable mafuaʻaga talafeagai e faʻatetetete ai se mata. O le manatu o le Duo - o faʻasologa a le DNA o fualaʻau malulu na oʻo atu i se malulu malulu e mafai ona fesoasoani e valoʻia le faʻafefea e le vao, maʻaʻa laau ona faʻatagaina tulaga maluluina - na foliga mai e mataʻutia. E fai atu le mea sili. Tusa lava, o se maualalo-lamatiaga, maualuga-taui faʻatagaina. Aua afai e mafai e Meng ma Liang ona faʻatinoina e galulue, atonu o le a na o le saosaoa auala taumafaiga e faia malulu-nofouta faʻatoʻaga laitiiti pe sili atu foi pei o latou malulu-teteʻe paga.
O nisi o faʻatoʻaga taua a le lalolagi na faʻatauina i itulagi vevela - saito i saute o Mekisiko, sorghum i sasaʻe o Aferika - e le faʻatosinaina i latou e faʻatupuina puipuiga mai le malulu poʻo le 'aisa. A toto na faʻatoʻaga i tau maualuluga, o lo latou malamalama i le malulu e faʻatapulaʻa ai le vave ona totō ma le tuai ona maua. O vaitau tuputupu aʻe e tutusa ma le taimi mo le photosynthesis, e mafua ai le laʻititi o fua, ma le laʻititi o meaʻai mo le faitau aofai o tagata o loʻo faʻamoemoe e latalata ile 10 piliona tagata ile 2050.
Tau malulu
Laʻau toto ua uma ona ola i tau malulu, i le taimi lea, fesuiaʻi togafiti e onosaia le malulu. E mafai ona latou toe faʻafouina a latou sela sela e faʻamautu ai le faʻaletino i lalo ifo o le vevela, ma puipuia ai le membrane mai le 'aisa ma le gagauina. E mafai ona latou faʻaopoopoina fasipepa o suka i vai i totonu ma tafatafa o na membrane, ma tuʻu ifo i lalo le latou tulaga faʻaʻaisa i le auala lava e tasi e faʻapea e faia e le masima le auala savali. E mafai foʻi ona gaosia ni polotini e faʻapipiʻi ai tioata aisa laʻitiiti a e leʻi tupu aʻe na tioata e fai ma sela.
O na puipuiga uma e afua mai i le vaega o le kenera, e ui e le gata i faʻasologa o DNA lava ia. A amata ona faʻamalo aisa, e mafai ona latou tali atu i le liliuina o nisi kenera pe tapeina - puipuia pe faʻatagaina a latou tusi faʻatonuga e tusi ma faʻatautaia. O le iloaina o genes o malulu-faapalepale laʻau tapē ma pea i le feagai ai ma le malulu o le vevela, ona, mafai ona fesoasoani tagata suʻesuʻe malamalama i le faavae o latou 'olo ma, mulimuli ane, inisinia puipuiga faapena i malulu-maaleale faʻatoʻaga.
Ae na iloa foi e Schnable, e pei ona faia e Meng ma Liang, e oʻo foʻi i se kenera tutusa e masani ona tali eseʻese i le malulu i laʻau o laʻau, e oʻo lava i ni vavalalata. O lona uiga, ma le le fiafia, o le malamalama pe faʻafefea ona tali atu le kenera i le malulu i se tasi ituaiga taumafai e taʻu i saienitisi laʻititi toeititi lava leai se faʻamaonia e uiga i le gen's amioga i le isi. O lena le mautonu, i le isi itu, na faʻalavelaveina taumafaiga e aʻoaʻo tulafono faʻatonutonu mea o le a faʻaleaogaina pe faʻagaoioia kenera.
"O loʻo matou matua leaga lava ile malamalama pe aisea e tape ai ma ola ai genes," o le tala lea a Schnable.
Laʻau sana
I le le lava o le tusi tusi, na liliu ai le au suʻesuʻe i le aʻoaʻoina o masini, o se ituaiga o atamai e mafai ona tusia e ia lava. Latou faʻapitoa lava atiina ae se vaʻaia vaʻavaʻaia faʻavasega faʻataʻitaʻiga - le ituaiga e mafai, pe a faʻaalia ma lava faʻailoga ata o, fai mai, pusi ma le-pusi, mulimuli ane aʻoaʻo ai e faʻailoga le muamua mai le mulimuli. Na muamua faʻaalia e le 'au le latou lava faʻataʻitaʻiga ma le faʻaputuga tele o genes faʻasolo mai le sana, faʻatasi ai ma le averesi o le maualuga o gaioiga o ia genes ina ua oʻo le vevela i le vevela. O le faʻataʻitaʻiga na fafagaina foi "soʻo se vaega e mafai ona tatou mafaufau iai" mo fatu sana taʻitasi, fai mai Schnable, e aofia ai lona umi, lona mautu ma soʻo se eseʻesega i le va o ia ma isi faʻamatalaga o ia na maua i isi fatuga sana.
Mulimuli ane, na faʻataʻitaʻia e le au suʻesuʻe la latou faʻataʻitaʻiga e ala i le nanaina mai naʻo se tasi o faʻamatalaga i se vaega o na genes: pe latou te tali atu i le amataga o le malulu o le vevela, pe latou te leʻi. I le auʻiliʻiliina o vaega o genes na taʻuina atu a le tali atu pe leai foi, o le faʻataʻitaʻiga iloa le tuʻufaʻatasia o na foliga vaʻaia e talafeagai ma taʻitasi - ma le manuia faʻamavaeina le tele o totoe, mea lilo-pusa genes i a latou vaega saʻo.
O se amataga faʻamanuiaina, leai se masalosalo. Ae o le suʻega moni na tumau: Mafai e le faʻataʻitaʻiga ave le toleniga na ia mauaina i le tasi ituaiga ma faʻaoga i le isi?
O le tali o le ioe mautinoa. Ina ua maeʻa ona aʻoaʻoina ma faʻamaumauga DNA mai na o se tasi o le ono ituaiga - sana, sorghum, penina millet, proso millet, foxtail millet poʻo switchgrass - o le faʻataʻitaʻiga sa masani lava ona mafai ona valoʻia poʻo a genes i soʻo se isi toalima o le a tali atu i le faʻamaʻaisa. O le mea na ofo ai Schnable, o le ata na uu i luga tusa lava pe na aʻoaʻoina i luga o se ituaiga malulu-maaleale - sana, sorghum, penina poʻo le proso millet - ae na galue ma le vaʻaia o tali a le genes i le malulu-faʻapalepale foxtail millet poʻo switchgrass.
faʻataʻitaʻiga
"O faʻataʻitaʻiga na matou aʻoaʻoina na toeitiiti lava aʻafia uma ituaiga o meaola pei o oe moni na i ai faʻamaumauga i se tasi ituaiga ma faʻaaogaina le faʻamaumauga i totonu e faia ai valoʻaga i lena lava ituaiga," o lana tala lea, o se faʻaaliga o le ofoofogia tumau i lona leo masina mulimuli ane. "Semanu ou te le valoia lena mea."
"O le manatu e mafai ona tatou fafagaina uma nei faʻamatalaga i totonu o se komepiuta, ma e mafai ona maua ai a itiiti mai nisi tulafono e faia ai valoʻaga e aoga, o se ituaiga ofoofogia lava ia te aʻu."
O na valoʻaga e mafai ona faʻamaonia le aoga pe a mafaufau i se isi filifiliga. Mo le tusa ma le sefulu tausaga, na mafai moni e tagata suesue i meaola ona fua le fuainumera o le RNA molelaʻau - e gafa ma le tusiaina ma le feaveaʻia o faʻatonuga a le DNA - gaosia e ituaiga uma i totonu o se laau ola. Peitaʻi pe a faʻatusatusa pe faʻafefea ona tali atu le faʻamatalaga o le kenera i le malulu i mea ola, ma le tele o ituaiga o meaola, o se galuega faigata, o le tala lea a Schnable. E moni lena mea i vao vao, o latou fatu e mafai ona faigata ona maua. O na fatu atonu e le fugala pe a faʻamoemoeina, pe a fai, ma e mafai ona tele tausaga e ola ai. Tusa lava pe latou te faia, uma iʻai laʻau tatau ona totoina i se tutusa, pulea siʻosiʻomaga ma suʻesuʻe i le tutusa atinaʻe tulaga.
Tele ituaiga
O na mea uma o loʻo avea ma luʻitau tele ile faʻateleina o vao faʻapitoa, mai lava meaola vao, e toe faʻataʻitaʻi ma faʻamaumauga fuainumera a latou genes 'tali i le malulu.
"Afai tatou te manaʻo moni e oʻo i mea e taua ai kenera - o le mea moni e faia se sao i le faʻafefea ona toto le faʻatoʻaga - e tatau ona tatou vaʻai i sili atu ma le lua ituaiga," o le tala lea a Schnable. "Matou te mananaʻo e vaʻai i se vaega o ituaiga o meaola e onosaʻi i le malulu ma se vaega e maaleale, ma vaʻai i faʻataʻitaʻiga:" O lenei lava kenera tali i taimi uma i le tasi ma e masani ona le tali mai i le isi. "
“O lena amata ona avea ma se matua tele ma taugata faʻataʻitaʻiga. E matua manaia lava pe a fai e mafai ona tatou faia valoʻaga mai le DNA faʻasologa o na ituaiga nai lo, fai mai, aveina o 20 ituaiga ma taumafai e faʻasolo uma i latou i le tulaga e tasi, tuʻu uma ia latou i le tutusa lava faʻafitauli popole, ma fua le aofaʻi o RNA gaosia mo genes taʻitasi i ituaiga taʻitasi. ”
O le mea e laki ai mo le faʻataʻitaʻiga, ua maeʻa faʻasolosolo e tagata suʻesuʻe genome o le sili atu i le 300 ituaiga o laʻau. O se taumafaiga faavaomalo faifai pea e mafai ona tuleia lena fuainumera maualuga i le 10,000 i isi tausaga.
E ui lava o le faʻataʻitaʻiga ua maeʻa sili atu ona sili atu nai lo ona tauagaʻau manatu, Schnable fai mai o le isi sitepu o le a ui lava i lea aofia ai "faʻatalitonuina uma tatou ma isi tagata" o loʻo aoga e pei foi ona i ai nei. I suʻega uma lava e oʻo mai i le taimi nei, ua fesiligia e le au suʻesuʻe le faʻataʻitaʻiga e taʻu atu ia i latou mea ua uma ona latou iloa. O le faʻataʻitaʻiga sili, fai mai a ia, e sau pe a oʻo uma tagata ma le masini mai le amataga.
"O le isi tele faʻataʻitaʻiga ou te manatu e tatau ona tatou faia o le faia o valoʻaga i luga o se ituaiga e leai ni a tatou faʻamaumauga," o lana tala lea. "E faʻatalitonu ai tagata e aoga tele i isi mataupu e oʻo lava ia tatou te le iloa tali."
Na lipotia e le 'au le mea na maua i le tusi talaaga o Taualumaga a le National Academy of Science. O Meng, Liang ma Schnable na tusia le suesuega ma Nebraska's Rebecca Roston, Yang Zhang, Samira Mahboub ma le tamaititi aʻoga tulaga lua Daniel Ngu, faʻatasi ai ma Xiuru Dai, o se tagata aʻoaʻo asiasi mai le Shandong Agricultural University.
Mo nisi faamatalaga:
Iunivesite o Nebraska Lincoln
www.ounl.edu